Pregled bibliografske jedinice broj: 1065953
Je li važno kako se intervencija zove ili koliko je učinkovita?
Je li važno kako se intervencija zove ili koliko je učinkovita? // Knjiga sažetaka / Šimleša, Sanja ; Šimanović, Marina (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), 2019. str. 66-66 (predavanje, domaća recenzija, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1065953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Je li važno kako se intervencija zove ili koliko je učinkovita?
(Is it important the name of the intervention or how effective it is?)
Autori
Ivšac Pavliša, Jasmina ; Popčević, Klara ; Rosandić, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ Šimleša, Sanja ; Šimanović, Marina - Zagreb : Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), 2019, 66-66
ISBN
978-953-55853-7-4
Skup
5. hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu: Rano otkrivanje, dijagnostika i podrška kod poremećaja iz spektra autizma
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 04.04.2019. - 06.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Poremećaj iz spektra autizma ; znanstveno utemeljene intervencije ; potpomognuta komunikacija ; obogaćeni jezični unos
(Autism spectrum disorder ; evidence based practices ; augmentative and alternative communication ; augmented language input)
Sažetak
U Hrvatskoj brojni oblici podrške za djecu s poremećajem iz spektra autizma (PSA) i poremećajem socijalne komunikacije (PSK) plijene pozornost roditelja, a i stručnjaka, često iz razloga što su naizgled vrlo atraktivni, dostupni, bombastičnog nazivlja, prepoznatljivi i/ili iz aspekta korisnika predstavljaju zabavu i ugodu. S obzirom na čestu zahtjevnost I dugoročnost rada s djecom sa PSA-om i PSK-om i stručnjaci su skloni biranju onih oblika podrške koji nisu fizički i mentalno zahtjevni za provedbu, a ponekad se odabire stručnjaka jednostavno može pripisati nekritičnosti. Potpomognuta komunikacija kao pristup koji se u svijetu razvija u trajanju jednog prosječnog životnog vijeka se u nas koristi u fragmentima, kod samo određenih populacija (npr. motoričke teškoće) ili se često razumije na jedan uzak način koji ograničava njezinu učinkovitost. Potpomognuta komunikacija se ne može pohvaliti atraktivnim nazivljem, a od djece sa PSA-om i PSK-om i njihovih obitelji zahtijeva njezino razumijevanje i uporabu u svakodnevnim situacijama jer slijedi koncepte usvajanja komunikacije i jezika u značenjskom i prirodnom kontekstu. U radu će se prikazati koliko se potpomognuta komunikacija koristi kao metoda rane intervencije temeljem podataka koji su prikupljeni u okviru programa „Izgradnja nacionalnih kapaciteta za primjenu potpomognute komunikacije (PK) kao metode rane intervencije za djecu od 0 do 8 godina s razvojnim odstupanjima/teškoćama“ koji je proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u suradnji s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj. Nadalje, prikazat će se pristupi u okviru potpomognute komunikacije koji su zasnovani na modeliranju te će se kritički obrazložiti njihova učinkovitost kod djece sa PSA-om i PSK-om. Jedan od spomenutih principa, tzv. obogaćeni jezični unos se odnosi na strategiju kojom govorni jezik obogaćujemo slikama, pisanim tekstom, gestama, znakovima ili stvarnim predmetima. Istraživanja su pokazala da obogaćivanje jezičnog inputa pozitivno utječe na razvoj jezika I komunikacije. S obzirom da je riječ o inputu koji u nas nije sustavno istraživan, prikazat će se preliminarni podaci uporabe istog kod 10 djece sa PSA-om. Ujedno će se prikazati video-zapisi u kojima se koristi obogaćeni jezični unos te će se elaborirati uloga komunikacijskog partnera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb