Pregled bibliografske jedinice broj: 1065448
Usmenoknjiževno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća
Usmenoknjiževno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća, 2013. (ostalo).
CROSBI ID: 1065448 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmenoknjiževno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća
(Oral literary heritage of the Križevci region in the context of Croatian literature of the 19th century)
Autori
Baran, Tanja
Izvornik
Udruga za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić"
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2013
Ključne riječi
usmena književnost, Križevci, povijest književnosti, 19. stoljeće
(Oral Literature, Križevci, History of Literature, 19th Century)
Sažetak
Javno predavanje za građanstvo posvećeno usmenoj književnosti križevačkoga kraja bila je sinteza istoimenoga doktorskoga rada Tanje Baran, obranjenoga 19. srpnja 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prikazala je prikupljenu usmenoknjiževnu građu u Križevcima i križevačkom kraju u 19., ali i 20. i 21. stoljeću. Objasnila je tko su kazivači, tko zapisivači, i po čijim su poticajima ti zapisi nastali. Većina zapisa nastala je po uputama biskupa Maksimilijana Vrhovca, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Matice hrvatske i Odbora za narodni život i običaje tadašnje JAZU. Predstavila je cjelokupnu građu, žanrove, tematiku, jezik, stil. Glavnina tih zapisa dosad je bila uglavnom u rukopisima, nepoznata, neprepisana i nekolacionirana te se čuva u Odsjeku za etnologiju HAZU te djelomično u prijepisima Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Noviji zapisi nastali s kraja 20. i početka 21. stoljeća nastali su najčešće prema poticajima prof. dr. Stipe Botice na nastavi usmene književnosti studija kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavačica je kontekstualizirala tu građu u tijekove križevačke prošlosti u vremenu nastajanja zapisa te u tijekove povijesti hrvatske književnosti. Zaključila je da su Križevci i križevački kraj tim zapisima odgovorili na sve pozive za zapisivanjem usmene književnosti i hrvatske tradicijske kulture od prvih do najnovijih poticaja. Građu iz usmenoknjiževne križevačke baštine tijekom predavanja interpretirao je glumac Dubravko Sidor, a glazbeni program izvela je magistrica gitare Tamara Perc. Uglazbila je i izvela nekoliko križevačkih usmenoknjiževnih lirskih zapisa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kroatologija
Napomena
Ovo javno predavanje održano je uz Dan grada Križevaca 26. travnja 2013. Organizator: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić"