Naslov
Pasivno pušenje – Aktivni ubojica
(Passive Smoking - Active Killer)

Autori
Rojnić Palavra, Irena ; Pejnović Franelić, Iva ; Musić Milanović, Sanja ; Puljić, Krešimir

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 135 (2013), 11-12; 326-329

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, ostalo

Ključne riječi
Pasivno pušenje – štetni učinci, statistički podatci ; Pušenje – epidemiologija, štetni učinci, zakonodavstvo ; Izloženost okolišu – statistički podatci ; Zdravstvena politika ; Hrvatska
(Passive smoking - harmful effects, statistics ; Smoking - epidemiology, adverse effects, legislation ; Environmental exposure - statistics ; Health policy ; Croatia)

Sažetak
Pasivno pušenje javnozdravstveni je problem od iznimne važnosti, iako se takvim još i sad nedovoljno percipira. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu svake godine umre 600.000 ljudi, od čega 165.000 djece. Na udaru je pušačkog dima 33% muškaraca, 35% žena i 40% djece koja ne puše, a samo 11% svjetske populacije zaštićeno je prikladnom politikom usmjerenom kreiranju okruženja bez duhanskog dima. Znanstvena literatura donosi dokaze da pasivno pušenje može rezultirati brojnim posljedicama štetnim za zdravlje: astmom i alergijama, infekcijama dišnog sustava i (srednjeg) uha, karcinomima različitih lokalizacija, ubrzanim razvojem ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, zaostajanjem u rastu i razvoju djece, a u trudnoći može dovesti do kongenitalnih anomalija čeda, preuranjenog porođaja te manje porođajne mase i duljine djeteta. Najstrašnija od svih posljedica svakako je sindrom iznenadne smrti dojenčeta, tzv. »smrt u kolijevci«. Politike usmjerene kreiranju okruženja bez duhanskog dima pokazale su svoju učinkovitost i znanstvenu osnovanost, no usporedo s donošenjem zakona potrebno je raditi na podizanju svijesti građana o štetnosti i aktivnog i pasivnog izlaganja duhanskom dimu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA