Pregled bibliografske jedinice broj: 1064519
Nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom i nadležnost u okviru Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju – neka hrvatska i slovenska iskustva i dvojbe
Nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom i nadležnost u okviru Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju – neka hrvatska i slovenska iskustva i dvojbe // Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 41 (2020), 1; 89-108 doi:10.30925/zpfsr.41.1.4 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1064519 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nasljednopravna stvar s prekograničnim
elementom i nadležnost u okviru Uredbe (EU) br.
650/2012 o nasljeđivanju – neka hrvatska i
slovenska iskustva i dvojbe
(SUCCESSION MATTER WITH A CROSS-BORDER ELEMENT
AND JURISDICTION IN THE CONTEXT OF THE
REGULATION (EU) NO 650/2012 IN MATTERS OF
SUCCESSION – SOME CROATIAN AND SLOVENIAN
EXPERIENCES AND CONTROVERSIES)
Autori
Aras Kramar, Slađana
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1330-349X) 41
(2020), 1;
89-108
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
nasljednopravne stvari s prekograničnim elementom, načelo jedinstva ostavine, nadležnost, uobičajeno boravište, sporazum o nadležnosti, Uredba (EU) br. 650/2012
(succession matters with a cross-border element, principle of the unity of the estate, jurisdiction, habitual residence, agreement on the choice-of-court, Regulation (EU) No 650/2012)
Sažetak
Nakon četiri godine otkako je u primjeni Uredba (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, u radu će se analizirati i raspraviti određena načelno teorijska, ali i implementacijsko- praktična pitanja na temelju rezultata provedenog empirijskog istraživanja o primjeni Uredbe u Hrvatskoj i Sloveniji tijekom svibnja – rujna 2019. godine. Kroz analizu normativnog okvira Uredbe, kao i europskih i nacionalnih, hrvatskih i slovenskih provedbenih propisa te iskustva tri skupine hrvatskih i slovenskih praktičara (sudaca, javnih bilježnika, odvjetnika), cilj je istraživanja odrediti i analizirati nedostatke postojećega normativnog uređenja i probleme u primjeni Uredbe. Nakon uvodnih napomena o predmetu i metodologiji istraživanja, u radu se nastoji odrediti nasljednopravna stvar s prekograničnim elementom, materijalno područje primjene Uredbe te odnos prema drugim europskim uredbama. Potom slijedi dio o načelu jedinstva ostavine u kojem se raspravlja o određenim pitanjima postojanja imovine koja čini ostavinu u trećim državama, posebice susjednim postjugoslavenskim državama. U četvrtom dijelu rada o nadležnosti, analiziraju se i raspravljaju pitanja određivanja uobičajenog boravišta u praksi, izazovi s kojima se susreću nadležna tijela pri utvrđivanju nadležnosti, kao i određena pitanja uz sporazum o nadležnosti. Raspravlja se i o izazovnim situacijama postojanja dvostruke litispendencije u državama članicama, a kao posljedica dužnosti nadležnog tijela u nekim državama članicama, poput Hrvatske i Slovenije, da po službenoj dužnosti pokreće ostavinske postupke ako se nekretnine nalaze na njezinu području. U zaključnom dijelu rada daje se sinteza glavnih rezultata istraživanja, kao i određena promišljanja u cilju koherentne primjene Uredbe u Hrvatskoj i Sloveniji, posljedično i u ostalim državama članicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline
