Naslov
STRUCTURED PREDIALYSIS EDUCATION PROGRAM – 10-YEAR EXPERIENCE AT RIJEKA UNIVERSITY HOSPITAL CENTRE

Autori
Devčić, Bosiljka ; Vujičić, Božidar ; Bubić, Ivan ; Orlić, Lidija ; Šimac, Daniel Victor ; Živčić- Ćosić, Stela ; Rački, Sanjin

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 73 (2019); 267-276

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
hemodijaliza ; edukacija bolesnika ; peritonejska dijaliza ; preživljavanje ; transplantacija
(hemodialysis ; education of patients ; peritoneal dialysis ; survival ; transplantation)

Sažetak
Uvod: Globalna procjena prevalencije kronične bubrežne bolesti (KBB) kreće se između 11-13 % uz 50 % starijih koji pokazuju znakove disfunkcije bubrega. Cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li strukturirani predijalizni program na izbor liječenja, odabir metode i vrijeme početka nadomjesnog liječenja u svih bolesnika s posebnim osvrtom na starije bolesnike. Metode: Istraživanje je provedeno u Zavodu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka. Retrospektivno smo analizirali 634 bolesnika s KBB, a koji su prijavljeni u nefrološku skrb u vremenu od 1. siječnja 2008. do kraja 2017. godine. Nadalje smo kao zasebnu skupinu izvojili bolesnike koji su u praćenom vremenu prvi puta prijavljeni nefrologu ili su započeli neku od nadomjesnih metoda u dobi od ≥65 godina. U skupini ≥65 godina analizirali smo podatke za 319 bolesnika. Bolesnike smo podijelili u tri skupine i pratili prema vremenskoj crti definiranoj u dob 1-3 izraženoj u godinama ; od prvog nefrološkog pregleda do kraja 2017. Rezultati: Analizom nije pronađena statistički značajna razlika između skupina s obzirom na spol (p>0, 670). Hi-kvadrat test pokazao je statistički značajnu vrijednost zastupljenosti šećerne bolesti tip 2 u odnosu na ostale uzroke bubrežne bolesti (p <0, 001). Od 147 bolesnika skupine I 52, 38 % započelo je neku od nadomjesnih metoda u praćenom vremenu, a 47, 61 % bolesnika liječilo se konzervativno ili su u pripremi za dijalitičko liječenje. Ispitanici ove skupine statistički značajno su više odabrali PD u odnosu na ostale dvije skupine (p<0, 05). ANOVA i LSD test u starijih odraslih pokazala je statistički značajno veću razliku na vremenskoj crti u skupini I nego u ostale dvije skupine (p<0, 001). Gehan Wilcoxonov test (p=0, 00043) i Coxov F-test (p= 0, 00001) u okviru analize preživljavanja pokazuju da postoji statistički značajna razlika u preživljavanju između skupina (p<0, 05). Analiza preživljavanja pokazala je da neovisno o odabiru, pripremi ili liječenju nakon deset godina krivulja preživljavanja ne pokazuje razliku između skupina. Zaključak: Istraživanjem se otvorilo pitanje nastavka s većim osvrtom na planiranu, proširenu dijagnostiku nakon prve prijave bolesnika, posebice u starijoj dobi koja bi možda jasnije tumačila preživljavanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA