Pregled bibliografske jedinice broj: 1063831
Povijesne crtice iz hrvatskog veterinarstva od srednjeg vijeka do 19. stoljeća s posebnim osvrtom na pojavnost zaraznih bolesti domaćih životinja
Povijesne crtice iz hrvatskog veterinarstva od srednjeg vijeka do 19. stoljeća s posebnim osvrtom na pojavnost zaraznih bolesti domaćih životinja // Veterinarska stanica, 51 (2020), 3; 335-343 (domaća recenzija, ostalo, stručni)
CROSBI ID: 1063831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesne crtice iz hrvatskog
veterinarstva od srednjeg
vijeka do 19. stoljeća s
posebnim osvrtom na
pojavnost zaraznih bolesti
domaćih životinja
(Historical overview of the Croatian veterinary
profession from
the Middle Ages to the 19th century, with
special reference to
the incidence of infectious diseases in
domestic animals)
Autori
Džaja, Petar ; Sinković, Sonja ; Palić, Magdalena ; Severin, Krešimir
Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 51
(2020), 3;
335-343
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni
Ključne riječi
srednji vijek, zarazne bolesti domaćih životinja, veterinarstvo, povijest
(Middle Age ; infections diseases of domestic animals ; veterinary profession ; history)
Sažetak
Na današnjem prostoru Republike Hrvatske (RH) na srednjovjekovnim dalmatinskim otocima i u gradovima već od 13. stoljeća postoje zakonski propisi (statuti) koji reguliraju život zajednice, kao i odnos ljudi prema životinjama. U 18. stoljeću kako u Europi tako i na prostorima današnje RH, zarazne bolesti domaćih životinja desetkovale su stočni fond, posebno u govedarstvu. Uz goveđu kugu, bedrenica, metiljavost, bjesnoća, slinavka i šap, sakagija i druge bolesti stvarale su velike probleme stočarstvu koje je bilo važan preduvjet sigurnog opstanka ljudskih zajednica. Od 1770. godine liječnicima je, uz liječenje ljudi, bila obveza i suzbijanje zaraznih bolesti domaćih životinja. U suzbijanju zaraznih bolesti glavnu je ulogu imao podžupan, a u to doba suci su bili upravni činovnici. Stoga su kod pojave zaraznih bolesti domaćih životinja na teren išli veliki i mali sudac, a uz njih je obvezno bio prisutan i liječnik ili kirurg. Od 1771. godine u kotarevima je postavljen komesar, koji je išao na teren i izvješćivao sanitetsku komisiju. Za pojedine zarazne bolesti domaćih životinja upotrebljavali su se nazivi na latinskom jeziku: Lues animalium, Lues pecoris, Lues mali, Lues pecoris grassanti, Pulmonum exsccationis, Contagion, Morbus bovi, Animalium infectionem, Vulkgo metily i drugi, ali najčešće na njemačkom jeziku Viehseuche.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts
- Index veterinarius, Veterinary Buletin, Global Health, VetMed Resource
