Naslov
Kako hrvatski branitelji mogu smanjiti rizik razboljevanja od demencije
(How Croatian veterans can reduce the risk of developing dementia)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Konačni program i knjiga sažetaka / - , 2019, 35-35

Skup
2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunardonim sudjelovanjem: Zajedno u ratu, zajedno u zdravlju

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 19.09.2019. - 21.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dementia ; Alzheimerova bolest ; rizik ; branitelji ; Hrvatska
(dementia ; Alzheimer's disease ; risk ; veterans ; Croatia)

Sažetak
Danas, 24 godine nakon završetka Domovinskog rata, skrbeći se za zdravlje hrvatskih branitelja sve se više susrećemo s osobama koje kao jedan od komorbiditeta imaju neki od neurokognitivnih poremećaja. lako su neurokognitivni poremećaji, odnosno demencije, tipične bolesti III. životne dobi, doimlje se da se populacija branitelja, prosječno čak desetak i više godina ranije razbolijeva od opće populacije. Koji su za to razlozi, možemo još uvijek samo spekulirati, no teze koje treba potvrditi, odnosno prikazi slučaja koji tome govore u prilog, ističu: kumulirani ratni stres, PTSP, traumu glave, komorbiditetne tjelesne i psihičke bolesti, štetne navike (pušenje, alkohol, droge, pretilost), rani odlazak u mirovinu i shodno tome smanjene svakodnevne fizičke i psihičke aktivnosti te socijalnu izolaciju. lz dosadašnjih kliničkih opservacija, čini se da se blagi, ali i veliki neurokognitivni poremećaj tj. demencije češće i ranije javljaju u braniteljskoj populaciji nego što se to u literaturi navodi za opću populaciju. Ove opservacije valjalo bi sustavno testirati, a dok se kroz određene projekte, koji bi uključivali registre i sistematsku zdravstvenu obradu braniteljske populacije ne pokažu točne, brojke osoba koje obolijevaju od neurokognitivnih poremećaja, preporuča se na svim nivoima, poglavito kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, pozornije pratiti braniteljsku populaciju glede kognitivnog funkcioniranja, jer ćemo samo na taj način biti u prilici ranije terapijski intervenirati. Unutar populacije hrvatskih branitelja indicirano je provoditi preventivne mjere smanjenja rizika razboljevanja od demencije. Postoji više rizika na koje se može bitno utjecati. Primijećeno je da osobe koje su imale težu povredu glave, poglavito ako su pri tom ostali i bez svijesti, češće razviju AB stoga nošenje zaštitne kacige i vezivanje pojasa u automobilu je protektivno glede AB. Nedavno učinjena studija potvrdila je da oboljeli od dijabetesa (posebno tipa 2), a stariji od 60 godina, dvostruko češće razviju AB. Smatra se da 80 % osoba s AB također boluje i od kardiovaskularnih bolesti, a visoki kolesterol se smatra rizičnim faktorom, pa je i to razlog zašto su mnogim osobama kod kojih je dijagnosticirana AB propisani statini. Visoki krvni tlak također pogoduje nastanku AB, ali i svi drugi rizici za nastanak srčanih bolesti (kao što je nekvalitetna prehrana, nedostatna fizička aktivnost).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA