Naslov
Hrvatska zimmerfrei ekonomija
(Croatia's zimmerfrei economy)

Autori
Mačkić, Velibor

Izvornik
Analiza - Hrvatska zimmerfrei ekonomija

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2020

Ključne riječi
politička ekonomija ; Hrvatska ; COVID 19 ; novi model države
(political economy ; Croatia ; COVID 19 ; new model of the state)

Sažetak
Hrvatska zimmer frei ekonomija suočena je s tri šoka: zdravstvenim, ekonomskim i klimatskim, pri čemu je dio Hrvatske dodatno pogođeno potresom jačine 5, 5 po Richteru krajem ožujka 2020. Pandemijski šok COVID 19 rezultirao je tzv. Velikim zatvaranjem i aktualnim procesom očuvanja ekonomije koji je par excellence primjer političke ekonomije iz dva razloga. Prvo, u njemu neizbježno dolazi do preklapanja privatnog i javnog, odnosno tržišne alokacije i državne intervencije. Drugo, neizbježni su konflikti uslijed heterogenih preferencija sudionika. Kojim mehanizmima i koliko uspješno ćemo te konflikte riješiti zavisi od 3 I: institucija, ideologije i interesa. Važnost ideologije slijedi iz analize mogućih rješenja na tri tržišta: rada, finalnih dobara/usluga i financijskom. Ona se svode na ulogu vlasnika poduzeća, eventualnu dokapitalizaciju i bezuvjetno upumpavanje novca. Važnost interesa slijedi iz pritisaka lobista i interesnih skupina koja su prethodila svakom od dva aktualna paketa pomoći Vlade RH, dok je pitanje institucionalnog okvira i njegovog (sub) optimalnog funkcioniranja rezultat djelovanja upravo ideologija i interesa. Hrvatski model kapitalizma je de facto ortački kapitalizam što zahtijeva a priori jasno određivanje preduvjeta kako bi se ekonomija uspješno očuvala, odnosno strukturno transformirala: jasan pravni okvir, transparentnost, odgovornost i naglasak na smanjenje nejednakosti. Bez adresiranja tih pretpostavki zimmer frei ekonomija, čija je ekonomska struktura većinom oslonjena na uslužne djelatnosti i poslove s javnim sektorom, vjerojatno će iskusiti tzv. L- recesiju uslijed asimetričnih utjecaja zdravstvenog i ekonomskog šoka. Očuvanje i kasnija transformacija ekonomije u inkluzivniju, diverzificiraniju i održiviju ekonomiju 21. stoljeća, koja se gradi na konkurentskim, a ne komparativnim prednostima, podrazumijeva da institucije, northovska pravila igre, moraju nagrađivati proizvodne umjesto neproizvodnih i destruktivnih aktivnosti. Tom procesu je inherentan novi model države temeljen na poduzetničkoj, regulatornoj i socijalnoj državi koja sudjeluje u preuzimanju rizika, potiče investicijski ciklus i upravlja agregatnom potražnjom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Publikacije Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu

POVEZANOST RADA