Naslov
Evaluacija kvalitete komposta biološkim testom
(Bioassay in Compost Quality Evaluation)

Autori
Novaković, Izabela ; Prpić, Dora ; Gregić, Maja ; Rékási, Márk ; Ragályi, Péter ; Rebekić, Andrijana ; Vinković, Tomislav ; Tkalec Kojić, Monika ; Lončarić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma / Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 42-43

Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nadzemna masa ; ječam ; pšenoraž ; kres salata ; krastavac
(aboveground mass ; barley ; triticale ; garden cress ; cucumber)

Sažetak
Biološki testovi s uzgojem biljaka precizniji su indikatori zrelosti i fitotoksičnosti organskih gnojiva od testa klijavosti zbog izravne sjetve u medij (organsko gnojivo ili smjese s različitim kondicionerima). Tako su biljke pored vodotopivih tvari izložene i tvarima povezanim sa supstratom koje se mogu mobilizirati promjenama vlažnosti, temperature, izlučevinama korijena ili mikroorganizama. Cilj istraživanja je biološkim testom s uzgojem biljaka usporediti zrelost i fitotoksičnost komercijalnog supstrata, komposta i vermikomposta proizvedenih od biljnih ostataka s javnih zelenih površina. Za test su korištene 4 biljne vrste: kres salata (Lepidium sativum L.), krastavac (Cucumis sativus L.), ječam (Hordeum vulgare L.) i pšenoraž (×Triticosecale Wittmack) i 5 različitih medija (komercijalni supstrat, kompost, vermikompost, smjesa 1:1 komposta i komercijalnog supstrata i smjesa 1:1 vermikomposta i komercijalnog supstrata). Svaki je tretman postavljen u 8 ponavljanja s po 2 (kres salata i krastavac) ili 10 sjemenki (ječam i pšenoraž). Tijekom uzgoja biljke su zalijevane deioniziranom vodom ili otopinom s 400 ili 600 mg NH4+ L-1. U prosjeku svih testnih biljnih vrsta utvrđena je najveća nadzemna masa suhe tvari na komercijalnom supstratu (17, 3) i smjesama s kompostom (16, 6) i vermikompostom (15, 7), a značajno manje mase na kompostu (13, 3) i vermikompostu (11, 9). Najveću nadzemnu masu proizveo je ječam, značajno manju krastavac i pšenoraž, a najmanju kres salata. Značajno najveće mase ječma utvrđene su na smjesama komposta i vermikomposta s komercijalnim supstratom, značajno manje na komercijalnom supstratu, a značajno najmanje na kompostu i vermikompostu. Slično je bilo i kod ostalih vrsta, ali bez značajnih razlika između smjesa i komercijalnog supstrata. Dodane otopine amonijevog karbonata značajno su povećale nadzemne mase suhe tvari ječma i pšenoraži u odnosu na kontrolu s vodom, nisu značajno utjecale na krastavac, a fitotoksični učinak smanjenjem nadzemne mase utvrđen je samo za kres salatu. Biološkim testom potvrđeno je da su kompost i vermikompost kvalitetne komponente za pripremu smjese za uzgoj s komercijalnim supstratom. Najpogodniji indikator produktivnosti i fitotoksičnosti medija su kres salata i ječam.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA