Naslov
Jednosupnice ili dvosupnice u testu fitotoksičnosti?
(Monocotyledons or Dicotyledons in a Phytotoxicity Test?)

Autori
Gregić, Maja ; Novaković, Izabela ; Pravdić, Gabriela ; Rékási, Márk ; Uzinger, Nikolett ; Vinković, Tomislav ; Ravnjak, Boris ; Nemet, Franjo ; Lončarić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma / Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 60-61

Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
indeks klijavosti ; kres salata ; krastavac ; ječam ; pšenoraž
(germination index ; garden cress ; cucumber ; barley ; triticale)

Sažetak
U testu klijavosti koji se koristi za utvrđivanje fitotoksičnosti organskih gnojiva, kao indikatori koriste se različite biljne vrste, najčešće kres salata i druge vrste povrća (krastavac, mrkva, rajčica, kupus), a nešto rjeđe jednosupnice (ječam, talijanski ljulj, riža, pšenica, raž, pšenoraž). Navedene su vrste različito osjetljive na pojedine toksične komponente, s većom osjetljivosti na konduktivitet (kres salata), organske kiseline (ječam), fenole (rajčica) ili nezrelost (salata). Cilj istraživanja bio je usporediti osjetljivost dvosupnica i jednosupnica u testu fitotoksičnosti kompostiranih biljnih ostataka s javnih zelenih površina. Test klijavosti proveden je u ekstraktima komposta i deionizirane vode (omjeri 1:2, 5 i 1:10) te u 3 otopine amonijevog karbonata (koncentracije NH4-N 200, 400 i 600 mg/L) s po 10 sjemenki kres salate (Lepidium sativum L.), krastavca (Cucumis sativus L.), ječma (Hordeum vulgare L.) i pšenoraži (× Triticosecale). Analizirana su kemijska svojstva na temelju kojih je kompost determiniran kao zrelo i stabilno gnojivo nešto povećane pH vrijednosti (8, 66) i srednjeg konduktiviteta (2, 37 mS/cm). Stabilnost indicira intenzitet disanja (0, 267 mg CO2/g ST/dan), a zrelost nizak C/N odnos (9, 93), NH4-N/NO3-N odnos (0, 044) i koncentracija NH4+-N (4, 04 mg/L). Testom klijavosti utvrđena je visoka fitotoksičnost (prosjek za sve 4 vrste biljaka indikatora) otopina amonijevog karbonata s 400 i 600 mg NH4-N L-1 (indeks klijavosti – GI = 0, 159 i 0, 015), umjerena fitotoksičnost utvrđena je za otopinu s 200 mg NH4-N L-1 i za ekstrakt(1:10) komposta, a nije utvrđena fitotoksičnost za ekstrakt(1:2, 5) komposta. Odvojenom interpretacijom jednosupnica i dvosupnica, utvrđena je prosječna umjerena fitotoksičnost ekstrakta(1:10) za dvosupnice (GI 0, 66) i jednosupnice (GI 0, 64) te istovremena visoka fitotoksičnost ekstrakta(1:2, 5) za jednosupnice (GI 0, 39), a fitostimulativno djelovanje (GI 1, 29) na dvosupnice. Međutim, utvrđene su velike razlike pšenoraži i ječma zbog umjerene fitotoksičnosti ekstrakta(1:2, 5) na pšenoraž (GI 0, 71) i visoke fitotoksičnosti na ječam (GI 0, 07). Istovremeno velika je razlika između kres salate i krastavca zbog visoke fitotoksičnosti (GI 0, 37) ekstrakta(1:10) na kres salatu dok nema fitotoksičnosti na krastavac. Možemo zaključiti da su najbolji indikatori fitotoksičnosti ječam i kres salata. Ječam je stabilan indikator fitotoksičnosti amonijevog iona i fitotoksične komponente u ekstraktu komposta, na što je pšenoraž značajno otpornija. Kres salata je osjetljivija od ječma na toksičnost amonijevog iona, ali nešto manje na fitotoksične komponente u ekstraktu komposta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA