Pregled bibliografske jedinice broj: 1061467
Svaka majka doji svoje dite, samo ako ima mlika: kako čitamo Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena
Svaka majka doji svoje dite, samo ako ima mlika: kako čitamo Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena // Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 56 (2019), 2; 57-73 doi:10.15176/vol56no203 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1061467 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svaka majka doji svoje dite, samo ako ima mlika: kako čitamo Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena
(Every mother breastfeeds her child, only if she has enough milk: how we read the ethnographic accounts from the turn of the 19th to 20th century)
Autori
Pleše, Iva
Izvornik
Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (0547-2504) 56
(2019), 2;
57-73
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
dojenje ; umjetna prehrana najmanje djece ; prijelaz iz 19. u 20. stoljeće ; Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena ; etnografija
(breastfeeding ; artificial infant feeding ; turn of the 19th century ; Journal of Folk Life and Traditions of South Slavs ; ethnography)
Sažetak
Etnografski zapisi s kraja 19. i početka 20. stoljeća, nastali u suglasju s Osnovom za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu te objavljeni u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, nude mogućnost razgradnje popularnog narativa o zlatnom dobu dojenja u prošlosti, prije razvoja industrije dojenačkih mliječnih pripravaka, te podupiru razumijevanje dojenja, suprotno diskursima o njegovoj prirodnosti, kao kulturno i društveno utemeljene prakse. Na temelju čitanja spomenutih etnografskih zapisa ovaj se tekst bavi odstupanjima od norme postavljene u Osnovi, a prihvaćene i u stručnoj literaturi, po kojoj (u seoskoj sredini na prijelazu stoljeća) (svaka) majka doji svoje dijete. Tekst se tako bavi problemima vezanim za dojenje i laktaciju s kojima su se susretale majke novorođenčadi i dojenčadi te tzv. umjetnom prehranom najmanje djece, a upućuje i na prakse davanja djeteta na dojenje, kombiniranja ženskog rada i brige o malome djetetu i sl. što sve govori i o uvjetima u kojima se dojenje odvijalo a koji su bili, za žene i djecu, izrazito nepovoljni. Tekst također upućuje na potencijal povezivanja uvida koje nudi Zbornik za narodni život i običaje sa suvremenim diskursima o dojenju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
