Pregled bibliografske jedinice broj: 1060062
Geografski položaj i prometna povezanost jezera »Šoderica«
Geografski položaj i prometna povezanost jezera »Šoderica« // Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja, 15 (2016), 29; 12-23 (recenziran, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1060062 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geografski položaj i prometna povezanost jezera »Šoderica«
(Geographic location and transport connections of the lake «Šoderica»)
Autori
Feletar, Petar
Izvornik
Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286) 15
(2016), 29;
12-23
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
jezero »Šoderica«, prometna povezanost, Drava, cestovni promet, Podravska brza cesta
(Lake »Soderica«, traffic connectivity, the Drava, road traffic, Podravina motorway)
Sažetak
Rad analizira prometno-geografski položaj jezera »Šoderica« odnosno glavne elemente koji determiniraju položaj poput rijeke Drave, željezničke pruge, blizinu gravitacijskih zona regionalnih i subreginalnih centara, te blizinu mađarske granice. S obzirom na kontaktni položaj Hrvatske i Mađarske, područje Šoderice karakterizira u makrogeografskom smislu povoljan tranzitni položaj koje ovom području daje željeznička pruga Rijeka-ZagrebKoprivnica-Drnje- Botovo-Zakany-Budimpešta. Tzv. izmješteni križišni položaj Šoderica teorijski koristi preko regionalne (županijske) ceste koja povezuje Međimurje preko Đelekovca i Torčeca s Drnjem i nastavlja se preko Sigeca i Hlebina do Novigrada Podravskog gdje se spaja na podravsku magistralu. U radu je analizirana prometna infrastruktura općina na području jezera Šoderice kao i intenzitet prometa na 3 brojačka mjesta područja Šoderice (povremenih i neprekinutih), uz naglasak da Podravina nužno treba što hitniju izgradnju brzih cesta u longitudinalnom i transverzalnom smjeru kako bi se bolje povezala s ostatkom Hrvatske. Uz prometnu problematiku vezani su i demografski utezi razvoju, te brojni ekološki problemi (tzv. prometna ekološka ostavština) s kojima je teško ostvariva turistička revalorizacija jezera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus