Pregled bibliografske jedinice broj: 1059892
Svakodnevica vremena Vinka Lozovine
Svakodnevica vremena Vinka Lozovine // Vinko Lozovina. Život i djelo. / Celio Cega, Fani (ur.).
Trogir: Muzej grada Trogira, 2020. str. 15-24
CROSBI ID: 1059892 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svakodnevica vremena Vinka Lozovine
(Everyday life during the historical period in wich lived Vinko Lozovina)
Autori
Celio Cega, Fani
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Vinko Lozovina. Život i djelo.
Urednik/ci
Celio Cega, Fani
Izdavač
Muzej grada Trogira
Grad
Trogir
Godina
2020
Raspon stranica
15-24
ISBN
978-953-7677-25-1
Ključne riječi
Vinko Lozovina, Seget Donji, Trogir, književnik
(Vinko Lozovina, Seget Donji, Trogir, Writer)
Sažetak
Vinko Lozovina, hrvatski književni povjesničar i talijanist, rodio se u Segetu 3. XI. 1876. godine, malom selu koje je živjelo od poljoprivrede i ribarstva. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu, a potom se školovao u Trogiru, Splitu, Beču i Grazu te se stručno usavršavao u Firenzi. Zasigurno je svaka sredina u kojoj je boravio ostavila traga na njegov način razmišljanja i rada. U Trogiru je to bilo preporodno previranje i dolazak narodnjaka na vlast, kao i u Splitu u kojemu su oni već obavljali niz djelatnosti utječući na društveno-političke prilike. Austrija, na čijim se sveučilištima školovao, za mladoga Vinka bila je primjer jedne dobro uređene države, višestoljetne tradicije u kojoj se osjećao nacionalni naboj njihovih državljana, a slično je morao osjetiti i u Italiji gdje je život ipak bio ležerniji. Budući da mu se pružila prigoda stalnog zaposlenja, prekida boravak u Italiji i vraća se u Split na mjestu profesora talijanskog jezika u Klasičnoj gimnaziji. Godine 1903. u Grazu je doktorirao. Vinko Lozovina bio je pristaša Kraljevine SHS, smatrajući da će Hrvatima biti bolje u spomenutoj državi nego li pod Austrijom, ali je isto tako pripadao najpopularnijoj hrvatskoj stranci, HSS-u. Između ostalog, obnašao je i časnu dužnost presjednika povijesnog društva Bihać. Osoba dosljednih hrvatskih stavova, odnosno hrvatsko orijentirani intelektualac, nepokolebljiv u svojem političkom opredjeljenju. Premda nije aktivno sudjelovao u političkom životu, poradi isticanja hrvatstva, našao se na meti svojih političkih protivnika, poradi čega je umirovljen u 54-oj godini života. Umro je tijekom Drugog svjetskog rata, 30. X. 1942. godine u Splitu, ostavivši iza sebe brojne knjige i novinske članke.
Izvorni jezik
Hrvatski
