Naslov
KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA PLUĆNE EMBOLIJE
(Cardiopulmonary resuscitation pulmonary embolism)

Autori
Babić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Studij sestrinstva, Fakultetza dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Mjesto
Pregrada

Datum
18.09

Godina
2019

Stranica
51

Mentor
Šakić, Kata ; Bagatin Dinko

Neposredni voditelj
Bagatin Dinko

Ključne riječi
kardiopulmonalna reanimacija ; plućna embolija ; uloga medicinske sestre ; venska tromboza
(cardiopulmonary resuscitation ; pulmonary embolism ; the role of a nurse ; venous thrombosis)

Sažetak
CILJ: Opisati osnovne spoznaje i problematiku plućne embolije, KPR prema zadnjim smjernicama te ulogu medicinske sestre/medicinskog tehničara u KPR. POSTUPCI: U završnom radu korišteno je: 28 stručnih članaka, jedan sveučilišni udžbenik, šestore smjernice, pet priručnika, jedna doktorska disertacija, dva diplomska rada, dva završna rada, stručna literatura službenih stranica: Ministarstva zdravstva RH, Hrvatskog kardiološkog društva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog društva za reanimatologiju. Kriteriji uključenja bili su stručna literatura vezana uz plućnu emboliju i KPR. Kriterij isključenja bio je literatura nastala prije 2000. godine, osim u slučaju jednog stručnog članka.PRIKAZ TEME: Zbog nespecifične kliničke slike plućna embolija još uvijek predstavlja izazov u dijagnosticiranju i liječenju te u visokom postotku završava letalnim ishodom. U masovnoj plućnoj emboliji dolazi do insuficijencije ventilacije i cirkulacije te ista zahtijeva postupke KPR. KPR se provodi prema propisanim algoritmima koji su u skladu sa zadnjim smjernicama ERC-a. ZAKLJUČAK: Medicinska sestra/medicinski tehničar mora posjedovati određena znanja o plućnoj emboliji, njenim uzrocima, čimbenicima rizika, kliničkoj slici, dijagnostici, liječenju, metodama sprečavanja i mogućim komplikacijama. Mora posjedovati i određena znanja i kompetencije o KPR i postupcima vezanim uz istu, kako bi u ključnim situacijama mogao pravovremeno i ispravno uočavati različite promjene, reagirati te pravilno izvesti određene postupke kao što su defibrilacija, ventilacija i slično. Rad u izvanbolničkoj hitnoj službi zahtijeva kontinuirano sustavno educiranje, stjecanje novih znanja, praćenje novih dostignuća te obnavljanje i usavršavanje vlastitih kompetencija. Cjeloživotno obrazovanje djelatnika hitne službe doslovno pridonosi manjem mortalitetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA