Naslov
HOSPICIJ PUT DO PALIJATIVNE SKRBI KROZ STOLJEĆA
(HOSPITAL THE WAY TO PALIATIVE CARE THROUGH THE CENTURY)

Autori
Cosic Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Udruga palijativne skrbi Slavonski Brod / Udruga palijativne skrbi Slavonski Brod - Slavonski Brod, 2017, 1-1

Skup
2. MEĐUNARODNI KONGRES PALIJATIVNE SKRBI SLAVONSKI BROD

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 05.05.2017. - 06.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
palijativa, hospicij, povijest
(palliative care, hospice, history)

Sažetak
Suvremeni pojam hospicija je" određeno shvaćanje medicinske, njegovateljske i duhovne skrbi, te određeni stav prema smrti i skrbi za umirućega" je bio osnova za razvoj palijativne skrbi. Pod utjecajem kršćanske karitativnosti nastala su prva skloništa za nemoćne, kao i druge ustanove sličnoga karaktera. Filozofija hospicija je nastala iz istinskog suosjećajnog ljudskog srca jednog čovjeka prema drugom. Danas je hospicij jedna od ustanova u kojoj se provodi palijativna skrb bolesnicima sa prognozom do 6 mj života gdje se sveobuhvatno brine o bolesniku pružanjem zdravstvene, psihološke, socijalne i duhovne skrbi i njege te omogućava dostojanstveno umiranje. Briga za bolesnog, umirućeg čovjeka je utkana u osnovne postulate kršćanskog života. Prva redovnička zajednica je bila u Parizu 1660. g "Filles de la Charite", djelovala je kroz tri stoljeća i iz nje su izrasle i hrvatske Sestre milosrdnice, po kojima danas i bolnica u Zagrebu nosi svoje ime. Tijekom stoljeća u okrilju crkve su nastali u Rimu red svećenika i braće za njegu bolesnih i umirućih "Ministri degli Inferni"(17.st), pa redovnički viteški red sv Ivana Jeruzalemskog (19 st), dva hospicija u Londonu St. Joseph, St Kristofer (19st.).U 20 stoljeću Majka Tereza, misionarka iz Skoplja osnovala je red "Missionares of Charity-Misonarke ljubavi"i vodila brigu o nasiromašnijima, umirućima, trudeći se omogućiti im dostojanstveno umiranje. Dobila je 1979. Nobelovu nagradu za mir – pa je tako i palijativna skrb dobila svojevrsno priznanje. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila 1990.g pravo na palijativnu skrb jednim od temeljnih ljudskih prava. U Hrvatskoj je prvi hospicij otvoren u 14.st u Dubrovniku. Moderni hospicijski pokret je počeo 1994. kada je Prof. A. Jušić (umirovljena neuropsihijatrica) osnovala Hrvatsko društvo za hospicij/ palijativnu skrb. Svake godine 8.listopada je Svjetski dan hospicija. Prvi hospicijski kongres u Hrvatskoj je održan 2006.g. Obznanio je da potrebu za hospicijem ima 100000 ljudi. U svijetu se hospicijski pokret raširio u nekoliko poslijednjih godina. Raste broj hospicijskih ustanova u Velikoj Britaniji 2005.godine 1700 hospicijskih ustanova. U SAD ima 1400 programa palijativne skrbi. Prvi Europski centar je osnovan u Trondheimu (Norveška) 2009.Usluge palijativne skrbi su nastavak bolničkog liječenja i to bilo u pacijentovom domu, kao poveznica između kućne njege i hospicijske skrbi ili u objektima dugoročne njege. Osoblje palijativne skrbi čine: liječnici, medicinske sestre, registrirani suradnici, socijalni radnici, hospicijski svećenici, farmaceuti, fizioterapeuti, radni terapeuti, volonteri, obitelj. SAD ima podspecijalizaciju hospicija i palijativne medicine, a Velika Britanija palijativnu skrb kao zasebnu specijalizaciju od 1989. Sredstva financiranja: U velikoj Britaniji su razni oblici palijativne skrbi besplatni ( nacionalni zdravstveni sustav).U SAD dobročinitelji plaćaju palijativnu skrb, a hospicijska je osigurana kroz privatne zdravstvene osiguravatelje. U Hrvatskoj nema hospicijskog pokreta niti na društvenoj niti na crkvenoj razini. Uzrok je manjak voditelja ideje. Potreba za hospicijem je hitna i velika. Jedini hvale vrijedan je Hospicij za palijativnu skrb Marije Krucifikse Kozulić u Rijeci, koji je jedini hospicij u Republici Hrvatskoj osnovan od Karitasa Riječke nadbiskupije u suradnji sa gradom Rijekom i Primorsko Goranskom županijom. Otvoren je 28.siječnja 2013.i ima besplatan smještaj za sve. Troškove smještaja i hrane te materijalne troškove snosi Riječka nadbiskupija, a troškove medicinske skrbi sufinancira HZZO. Na takav je način ostvaren kontinuitet crkvenog palijativnog djelovanja. Ostaje nam nadati se da će taj put slijediti i svjetovne institucije i da će doći do osnivanja i drugih hospicija, te senzibiliziranja javnosti za posebnu važnost palijativne skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA