Naslov
Kognitivne funkcije i depresija u žena starije životne dobi
(Cognitive function and depression in older women)

Autori
Kralj Vasilj, Mirjana ; Mikšić, Štefica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2018

Skup
7.Hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 24.10.2018. - 27.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Kognitivno funkcioniranje ; depresija ; žene starije životne dobi
(Cognitive functioning ; depression ; older women)

Sažetak
Uvod: Mnoštvo društvenih, demografskih, psiholoških i bioloških čimbenika doprinosi mentalnom statusu svake osobe. Zbog specifičnih obilježja starenja, poput siromaštva, socijalne izolacije, odsustva samostalnosti, usamljenosti, raznih gubitaka, slabljenja tjelesnih i mentalnih sposobnosti, povećava se rizik za razvoj mentalnih poremećaja. Depresija je danas, jedan od najčešćih duševnih poremećaja. U starih ljudi klinička slika depresije bitno se razlikuje od kliničke slike u srednjoj i mlađoj životnoj dobi, a spolne razlike u prevalenciji mentalnih bolesti poznate su odavno. Epidemiološke studije ukazuju na činjenicu kako je depresija češća u žena. Cilj: ispitati odnos kognitivnog funkcioniranja i depresije u žena starije životne dobi Ispitanici i metode: u istraživanju je sudjelovalo 297 žena starijih od 65 godina. Prva skupina ispitanica smještena je u institucijski oblik skrbi, dok druga skupina ispitanica živi u vlastitim domovima. Kognitivno funkcioniranje ispitano je pomoću MMSE upitnikom, a za procjenu depresivnih simptoma korišten je Beckov samoocjenski upitnik za depresiju (BDI). Rezultati: S obzirom na vrijednost cijele MMSE skale značajnije manje vrijednosti imaju žene u instituciji (medijan 20, 0), a također, značajnije kognitivno oštećenje je u žena koje žive u instituciji (63%). Prisutnost depresivnih simptoma zabilježeno je kod 45, 5% ispitanica koje žive u vlastitom domu, od kojih 12, 1% ima simptome teške depresije, dok kod ispitanica u instituciji depresivne simptome ima 44, 8%, od toga 13, 3% ima simptome teške depresije. Zaključak: Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi, često dolazi u komorbiditetu s drugim neurološkim, psihijatrijskim i tjelesnim bolestima, uzrokuje povećanje morbiditeta i mortaliteta, a nedovoljno se prepoznaje i liječi. Žene starije životne dobi imaju više simptoma depresivnog poremećaja od muškaraca iste dobi. Mentalno zdravlje je preduvjet razvoja društva pa se suvremene strategije za zaštitu i unapređenje zdravlja sve više usmjeravaju prevenciji i rehabilitaciji, multidisciplinarnoj suradnji, individualiziranom pristupu prema bolesniku te brizi za oboljele u zajednici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA