Naslov
Alergija na hranu
(Food allergy)

Autori
Kljaić Bukvić, Blaženka

Izvornik
Paediatria Croatica (1330-1403) 63 (2019), Supp 1; 185-193

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
alergija na hranu, oralna podnošljivost, kliničke manifestacije, liječenje, prevencija
(food allergy, oral tolerance, clinical manifestation, therapy, prevention)

Sažetak
Prevalencija alergije na hranu u značajnom je porastu u posljednjim desetljećima, pogotovo u dojenčadi i djece predškolske dobi. Patogenetski mehanizmi uključuju gubitak oralne podnošljivost alergena što dovodi do senzitizacije i alergije. Više je rizičnih čimbenika vezanih uz način života i okoliš suvremenog čovjeka koji pridonose razvoju alergije na hranu u osjetljivih pojedinaca, poput nedostatka vitamina D, smanjene izloženosti mikroorganizmima i kasnog uvođenja hrane uz okolišnu izloženost alergenima hrane. Različite su fenotipske prezentacije alergije na hranu, a uobičajeno ih grupiramo prema tipu alergijske reakcije koja je u podlozi. U dijagnostici značajnu ulogu ima detaljna anamneza s naglaskom na korelaciju između izlaganja alergenu i razvoja kliničkih simptoma uz laboratorijsku potvrdu senzitizacije (prick test, određivanje specifičnog IgE na alergenske ekstrakte te pojedine komponente alergena). Ako je potrebno, za potvrdu dijagnoze primjenjuje se provokacijski pokus. Eliminacija alergena iz prehrane, za sada je osnova liječenja alergije na hranu, iako je postignut značajan napredak u razvoju etiološkog liječenja, poput alergen specifične imunoterapije. Uočeno je da kasno uvođenje alergogenih namirnica u prehranu povećava rizik razvoja alergije na hranu. Savjetuje se ne odlagati njihovo uvođenje u prehranu dojenčadi, što čini jednu od mjera primarne prevencije i može modificirati broj oboljele djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA