ࡱ; Root Entry Fߟy6CompObjbWordDocumentbObjectPool"׹&"׹& 4@  $  !"#&% '()*+,-./01234UVWSummaryInformation( @p@xy6@-@4('Microsoft Word 6.022ࡱ;  FMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;  Oh+'0$ H l   D h-C:\APPL\MSOFFICE\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTUvod Hrvoje Supi Hrvoje Supi@Pܥe= $e>bO;AVjVjjVjVVVV,]V0,],],],] 6]:,]a@p]p]p]p]p]~]~]~]]]]]^_qabThb0aEV~]!" p]~]~]~]a~]jVjVp]p]~]~]~]~]jVp]Vp]]V&V@jVjVjVjV~]]~]t~] Sustav kabliranja za potrebe irokopojasne komunikacije u znanstveno istraivakim ustanovama Hrvoje Supi, Ivica Medved, Predrag Vidas Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuiita u Zagrebu Zavod za elektronike sustave i obradbu informacija Unska 3, 10000 Zagreb hrvoje.supic@fer.hr, ivica.medved@fer.hr, predrag.vidas@fer.hr SAETAK: Eksplozija telekomunikacijski usluga, koje smo svjedoci zadnjih nekoliko godina, prisiljava nas da promijenimo nain gledanja na telekomunikacijsku infrastrukturu unutar zgrada. Praksa izvoenja telekomunikacijskih instalacija, danas je u veini odjeljena na telefon, televiziju, raunalne mree, te ostale manje masovne oblike. Razvoj tehnike, posebno raunalne, dovodi do pojave paralelnih prijenosnih sustava unutar zgrade. Nagli razvoj i este promjene mrenih tehnologija su dodatni elementi koji doprinose poveanju broja telekomunikacijskih instalacija unutar jednog poslovnog ili znanstveno istraivakog objekta. Stvorena je atmosfera privremenosti instalacija raunalnih mrea, zbog ega se izvoenju pristupa sa manjom panjom. Kvalitena infrastruktura je preduvjet kvalitetne telekomunikacijske usluge. Pristup izvoenju kabliranja, kao osnovi infrastrukture, stoga mora biti temeljit. Projekti moraju sagledavati sadanje i budue potrebe i tehnologije. Tehniko rjeenje definirano u [1] zadovoljavaju ove zahtjeve. Tokom 1995, na inicijativu korisnika unutar znanstveno istraivakih institucija, pristupilo se izradi projekata, te izvoenju irokopojasne telekomunikacijske infrastrukture. Ministarstvo znanosti i tehnologije podralo je ove projekte, te je odreena strategija uvoenja ovih instalacija, odabira prenosnih medija, tipova spojeva i sl. Wide band telecommunication premises cabling system in scientific and research institutions ABSTRACT: The rapid growth of telecommunication services in last few years force us to change the way we look at premises telecommunication infrastructure. Today's cabling systems are mostly divided between telephony, cable television, computer networks and other, less popular, services. These systems form parallel structures. The development of computer and network technologies cause additional increase of installations number inside buildings. Because of frequent changes of cabling systom [1] (zadnja revizija 15.07.1995). Ova norma je nastala iz amerike norme EIA/TIA 568, ali je bitno proiruje. Norma je optimirana za objekte koji se prostiru unutar kruga od 3 000 m, sa do 1.000.000 m2 korisne povrine . Kabliranje definirano normom [1] podrava iroko podruje primjene koje ukljuuje prijenos audio signala, raunalnih podataka, teksta, slika i video signala. Strukturno kabliranje nije optimirano ni za jednu mrenu tehnologiju posebno, ve je definirano na nain da podrava sve aktualne mrene tehnologije, te one iji se dolazak oekuje. Ta fleksibilnost implicira odreene nedostatke koje se u prvom redu oituju u cijeni poetne investicije: Neke aplikacije zahtijevaju posebne pretvornike koji e omoguiti koritenje instaliranog kabela. U sluaju zasienog kabliranja (eng. saturated cabling) instalira se vei broj prikljunih mjesta nego je potrebno u trenutku uvoenja instalacija. Strukturno kabliranje je zvjezdaste strukture. Potrebna je dodatna aktivna oprema da se struktura kabliranja prilagodi topologiji koju zahtjeva koritena mrena tehnologija. (npr. Ethernet koncentrator koji radi prilagodbu na topologiju sabirnice). Sa druge strane postoje i potencijalne utede u poetnoj investiciji: Oprema za izvoenje strukturnog kabliranja je u pravilu jeftinija i lake nabavljiva od opreme namjenjene tono odreenoj aplikaciji. Oprema za izvoenje strukturnog kabliranja u pravilu se bre i jednostavije instalira. Glavne prednosti strukturnog kabliranja dolaze do izraaja tokom koritenja sustava. Promjene poloaja radnih mjesta unutar zgrade, poveanje broja korisnika, promjene mrene tehnologije (npr. prelaz sa Etherneta 10Mbs na Fast Ethernet 100Mbs), i ostale promjene nastale organizacijskim ili tehnikim razlozima rjeavaju se u vrlo kratkom vremenskom roku bez potrebe za uvoenjem novih instalacija. Takve promjene u namjenskom sustavu kabliranja koje je vezano za tehnologiju ili organizacijsku strukturu objekta zahtjevaju promjene koje mogu zahvaati veliki opseg poslova. Odnos cijene jednog i drugog sustava kroz vrijeme okvirno se vidi na slici 1. Konkretni odnosi trokova ovisi o parametrima kao to su sama cijena instalacija, dinamika preseljenja korisnika i/ili promjena sustava. Trenutak u kojemu dolazi do izjednaenja trokova u prosjenom koritenju oekuje se izmeu jedne ili dvije godine ([2]).  Sl.1.: Diagram odnosa trokova strukturnog i namjenskog kabliranja Norma o strukturnom kabliranju ne definira upotrebu tono odreenih kabela, nego definira veze koje je potrebno ostvariti unutar instalacije (eng. link-by-link performance approach). Ono to je cilj norme je da se omogui korisnicima da projektiraju kabliranje bez detaljnog znanja o broju korisnika i komunikacijskoj tehnologiji koja e se koristiti u sustavu. Upotrebom odgovarajuih prijenosnih medija sustav projektiran prema ovakvim odrednicama, prema predvianjima, treba imati tehnoloki vijek trajanja od 10 do 15 godina, odnosno dvije do tri generacije informatiko telekomunikacijske tehnologije. 2. Kabliranje znanstveno istraivakih institucija Uzimajui u obzir sve zahtjeve tehnologije, te zahtjeve nastale naglim porastom broja korisnika, vei broj fakulteta u Republici Hrvatskoj pokazao je interes za uvoenje irokopojasne telekomunikacijske infrastrukture. Do danas izvedeno je, ili se izvodi, nekoliko mrea koje zadovoljavaju normu o strukturnom kabliranju. Neke od tih mrea sluiti e za testiranje novih tehnologija i za stjecanje iskustava. Praksa izvoenja instalacija nametnula je osnovne odrednice po kojima e se u budunosti izvoditi i ostale mree. Uz potivanje preporuka norme [1], dosadanja praksa izbora prijenosnih medija je: viemodni optiki kabel 62,5/125 (m za horizontalno povezivanje zgrada u kompleksima, npr. Medicinski fakultet u Sveuilita u Zagrebu, FER Zagreb, FSB Zagreb (prva razina kabliranja prema [1]). Ovisno o razmjetaju zgrada, te postojeim kanalima izmeu zgrada, kabel se ukopava u distribucijsko telekomunkacijsku kanalizaciju ili polae u postojei kanal. viemodni optiki kabel 62,5/125 (m za vertikalno povezivanje etaa unutar zgrada. vieparini neoklopljeni kabel (eng. unshielded twisted pair - UTP) kategorije 5 prema [1] za horizontalno kabliranje unutar pojednih etaa. Iznimno se horizontalno kabliranje izvodi viemodnim optikim kabelima 62,5/125 (m. Kabel kategorije 5 definiran je za prijenos signala do 100 MHz prema karakteristikama definiranim u [1]. Kapacitet optikih kabela (broj niti po kabelu) odreuje se prema potencijalnim potrebama. Za prve dvije razine kabliranja to je 24 ili 12 nitni optiki kabel, a za treu razinu kabliranja 2 ili 4 nitni optiki kabel. Karakteristike odabranih kabela su prikazani u tabeli 1. (prema [3], [4]): Tip kabelaPriguenje (dB/km)irina pojasa (Mhz - km)850 nm1300 nm850 nm1300 nm62.5/125 (m2.90.9160500Tabela 1: Karakteristike odabranih optikih kabela Kapacitet optikih kabela uglavnom je ogranien aplikacijama. Potivajui duljine kabela definirane u [1] ovaj izbor prijenosnih medija omoguava ostvarivanje sljedeih veza unutar sustava: viemodna optika veza. veza klase D. veza klase B. sve tipove veza koje su tehniki manje zahtjevne od navedenih B i D Viemodna optika veza koristi se izmeu vornih mjesta i izmeu radnih mjesta u sluaju da se horizontalno kabliranje etae izvodi optikim kabelima. Prespajanjima na prespojnim panelima unutar vornih ormara ove veze se mogu konfigurirati prema eljama korisnika. Za ostvarivanje optike veze potrebno je voditi rauna da ukupna duina linije ne prelazi 2 km. Veza klase D koristi se izmeu utinih mjesta i etanih vorova sustava. Veza klase B koristi se izmeu dva utina mjesta koje pokriva isto etano vorno mjesto. Naini zakljuivanja kabela su za: optike kabele konektori tipa SC. vieparine neokopljene kabele RJ45 konektor. Kabeli se zakljuuju u razvodnim ormarima na prespojnim panelima ili u zasebnim zidnim ormariima. Optiki prespojni kabeli po potrebi trebaju biti zakljueni konektorima tipa SC na jednoj strani, te tipa ST na drugoj strani. Iako je preporuka koritenje SC konektora veliki dio opreme koja je danas dobavljiva jo uvjek koristi ST tip konektora. Izbor konektora odgovara svjetskoj normi. Usprkos trenutnoj dominaciji ST konektora na tritu, za zakljuivanje optike izabran je konektor tipa SC iz razloga njegove prednosti nad ST konektorom, te zbog oekivanja da e u budunosti SC konektor istisnuti iz upotrebe ST konektor. RJ45 kojim se zakljuuje vieparini neoklopljeni kabel predstavlja univerzalno rjeenje. Ostali konektori koji su u irokoj upotrebi u, na primjer telefoniji (RJ11 - 6 pinova) izbjegavaju se radi uniformnosti. 3. Trokovi Izvoenje kabliranja za potrebe irokopojasnih telekomunikacijska unutar jedne ili vie zgrada predstavlja znaajan graevinski zahvat. Ovisno o zgradi u koju se uvodi instalacija kompleksnost izvoenja je razliita. Radovi ine oko 50 % ukupne cijene od ega najvei dio ine graevinski radovi polaganja kanalica i prokopa distribucijsko telekomunikacijske kanalizacije. Iz tog razloga opravdano je koristiti predimenzionirane kabele (kapacitet) jer se time produuje tehnoloki vijek instalacije, te se trokovi amortizraju tokom dueg vremenskog perioda. Odnos pojedinih stavaka u cjelokupnom trokovniku, prema prilikama na tritu u Hrvatskoj, prikazan je u tablici. OpremaKompleks zgradaPojedinana zgradaOrmari, vorna mjesta23 %30 %Prikljuna mjesta5 %6 %Kabeli54 %40 %Kanalice 17 %23 %Ostala oprema1 %1 %RadoviIzrada projekta10 %10 %Distribucijsko telekomunikacijska kanalizacija30 %-Polaganje kanalca28 %50 %Prikljuno mjesto3 %10 %Ormari1 %5 %Kabeli28 %25 %Tablica 2: Razmjerni udio pojedinih stavaka trokovnika 4. Sustavi kabliranja pojedinih proizvoaa Strukturno kabliranje, samo po sebi, je zamiljeno kao modularni sustav koji se konfigurira po potrebama. Sam standard ne propisuje detalje oko sustava prikljunica. Unutar samog koncepta mogue je postii vie razina modularnosti. Razliiti proizvoai nude razliite koncepcije modularnih prikljuaka. Gledano prema krajnjem korisniku svi ti sustavi zavaravaju spojem prilagoenim da podrava mrenu aplikaciju. Vea modularnost sustava postie se meu konektorima koji omoguuje vie naina spajanja na postojei kabel (AMP Communications Outlet System [9]). Takav sustav osigurava najveu fleksibilnost, ali je po cijeni vei od ostalih, te je opravdan samo u sredinama u kojima se oekuje velika dinamika promjene infrastrukture (sustavi ija je namjena testiranje novih tehnologija). Manje modularni sustavi u kojima se kabeli zakljuuju direktno na krajnji konektor nude manju fleksibilnost, te im je cijena nia zbog manjeg broja elemenata (110Connect System [9]). Modularnost se postie veim brojem razliitih utinih mjesta u prikljunim kutijama (PAN-JACK [8]) i prespojnim panelima (DATA-PATCH [8]). 5. Aplikacije Opisani sustav podrava sve trenutno komercijalno dobavljive tehnologije raunalnih mrea. Kabliranje etiri parinim neoklopljenim kabelom osigurava fleksibilnost, te omoguuje najire podruje primjene, kao i kombinaciju protokola. UTP kategorija 5 [5] podrava mrene tehnologije iji pregled je dan u tabeli 3. AplikacijaBrzina prijenosaAktivni pinovi na RJ45 konektoruKoritene parice prema T568BIEEE 802.3 (Ehernet-10BaseT)10 Mbit/s1236P2 P3IEEE 802.12 (100VG-AnyLAN)100 Mbit/s12345678P1 P2 P3 P4IEEE 802.3 (Fast Ethernet - 100BaseTX)100 Mbit/s1236P2 P3 (na kategoriji 5)IEEE 802.5 (Token Ring)5 / 16 Mbit/s3456P1 P332702,358 Mbit/s45P1S/3X and AS4001 Mbit/s45P1Telefonija < 100 kbit/s3456(78)P1 P3 (P4)V.24 - V.28 / RS 232 C19,2 kbit/s3456P1 P3Apple talk - Localtalk230 kbit/s3456P1 P3Arcnet1 / 20 Mbit/s45P1Telex50 bit/s45P1Fax.4,8/9,6 kbit/s1278P2 P4ATM (TP)155 Mbit/s1278P2 P4TP-PMD100 Mbit/s1278P2 P4Tabela 3: Pregled mrenih tehnologija na UTP kabelu kategorija 5. U strukturi kabliranja znanstveno istraivakih institucija optike veze povezuju vorove. Takva veza podrava sljedee aplikacije lokalnih mrea: IEEE 802.5 Token Ring, IEEE 802.3 (Ethernet - 10BaseFP, 10BaseFB, 10BaseFL), ATM, FDDI, IBM Escon system i dr. [3]. U iznimnim sluajevima optiki kabeli povezuju krajnje korisnike. 6. Zakljuak Koritenje raunalnih i telekomunikacijskih resursa je imperativ u modernom poslovanju, te znanstveno istraivakom radu. Kvalitena infrastruktura je temelj koritenja takvih usluga. Strukturno kabliranje je optimalan nain izvoenja instalacija kako iz tehnolokog, tako i iz finacijskog kuta gledanja. Pravilan izbor prenosnih medija u strukturi kabliranja je vano zbog produljenja tehnolokog vijeka instalacije. Time se opravdavaju trokovi izvoenja koji su u pravilu vii od izvoenja infrastrukture koja je namjenjena tono odreenoj aplikaciji. Znanstveno istraivake institucije u Republici Hrvatskoj, uz potpru Ministarstva znanosti i tehnologije, opremaju se, ili e biti opremljene suvremenom prenosnom infrastrukturom koja e zadovoljiti zahtjeve u sljedeih 10 do 15 godina. 7. Reference: [1] ISO/IEC 11801:1995(E) [2] S. Brooks, G. Flook, "Guide to Structured Cabling", Anixter LTD., (UK), 1993. [3] D.J. Sterling, Jr., "Technician's Guide To Fiber Optics", Second Edition, Delmar Publishers Inc., Canada, 1993. [4] Optical Cable Corporation Catalog, Optical Cable Corporation, USA, 1995. [5] Internetworking Technology Overview, CiscoSystems Inc., USA, 1993. [6] Anixter Wiring Systems Catalog, Anixter Inc., USA, 12/1994. [7] Poyet Catalogue, Pouyet International S.A., Francuska, 1995. [8] Panduit PAN-NET Network Cabling System Catalog, Panduit Corp., USA 1994. [9] AMP NETCONNECT, Catalog 82164, AMP Inc., March 1995. Trokovi Vrijeme Strukturno kabliranje Namjensko kabliranje .A 0` & ~&| { && *)&)(&)VU&R (J~(Nn ~((ems they are considered temporary, and, very often, poorly maintained. Good quality of infrastructure is essential for providing wide band telecommunication services. The approach to cabling system, as a fundamental resource, must be serious, taking in account the future needs, future technologies and integration of transport services. Technical solutions defined in international standard ISO11801 [1] satisfie these demands. Following the initiative and needs of users at scientific and research institutions in Croatia, projecting and installing structured cabling systems has begun during 1995. Ministry of Science and Technology supports these projects. The strategy for cabling structures, transport media, etc. has been determined in order to assure the optimal technical performance related to cost. 1. Uvod Odgovor na dinamini razvoj telekomunikacijskih usluga, njihovu meusobnu povezanost, ali i raznorodnost, je strukturno (generiko) kabliranje. Ovaj nain uvoenja instalacija definiran je meunarodnom norm~(y[~n ࡱ; `aPQRZ     )*2"8CD#I(  b ! !##_*k*..'3634788;;<"<.<0<Q<x<<<O>W>X>Y>`>a>b>w>y>>>>O@P@Q@uc]c Jm]c uDaV]c]ch]]c]cU]cU]cU]cJ`aPQR?b   G *2r[CEFE#E#E#=E#E#E#E#E#E#E#E#=E# E#E#E#E#E#=E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#! 7 4h7777"FGHIJKLMNOPQM(3A #!!"""""""""#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E# E#E#"E#E#E#F   {l 7 ,!  7 47hx77h7 # # ####"#&#'#Z##$2$A$P$$%H&&&&""{""E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#  7 4  7 477hl 7 _-!&'s(_*k* - --$-7-8-N-S-X-Y-k-o-s-E#E# E#E#E#E#s   s  b s  l (  l ( xh   4! S 4s-t-{--------------------. . s   s   s   s   s   s  l ( l ( l ( l   . .. .%.*.+.=.A.F.G.N.R.V.W.^.c.h.i...'363q4r4}4444  s   s   s   s   E#E# E#E#E#E# J<<hl   l ( 44444455&5/5;5<5c5n5s55555555555555J JJ JJ JJ JJ JJ l  +"&l 4 +"<<&l 4 +" 55555666#6$6;6G6L6R6S6j6u6z6666666666666666666666667JJ JJ JJ JJ JJ JJ JJ JJ l  +"<<)7 777T7U788;;;<<<<E===>N>O>X>Y>a>b>x>y>>>>>P@Q@JJE#E#E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#]E#hhl  +"<<K@Normala "A@"Default Paragraph Font *@C;>!!    * H#-`7;Y_b`QRb * [EPQ3A    " ' P!###$s%_'k' **$*8*N*S*Y*k*o*t*{**************+ ++ +%+++=+A+G+N+R+W+^+c+i+++'060q1r1}111111122&2/2<2c2n2s22222222222222333$3;3G3L3S3j3u3z33333333333333333334 44T4U4558N;;E#=E#E#E#=E# E#E#E#=E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#"E#E# {"{"E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#E# s  s  s  s  s   s  s  s  s  s  s  E#E# E#E#E#E# J J J J J J J J J J J J J J JE#E#E#E# E#E#Q@!F#&s- .457Q@"#$%&'()*C;>t Hrvoje SupiD:\USERS\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC Hrvoje SupiE:\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC Hrvoje SupiE:\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC@HP LaserJet Root Entry FQy6:CompObjbWordDocument>bObjectPool"׹&"׹& 4@  !"#F79<=?@ABCDE GHIJKLMNOPQRST;SummaryInformation( @p@y6@-@4('Microsoft Word 6.021ࡱ;  FMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;  Oh+'0$ H l   D h-C:\APPL\MSOFFICE\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTUvod Hrvoje Supi Hrvoje Supi@P4LFILE:HPPCL5EHP LaserJet 4L Dk  ɓ3, HP LaserJet 4L Dk  ɓ3, 11114N;O;;;O@O>>@Times New Roman Symbol &Arial&Arial CE"h&mFգf@-`Y0Uvod Hrvoje Supi Hrvoje Supiࡱ; 586ܥe= e>bO;AVjVjjVjVVVV,]V0,],],],] 6]:,]a@p]p]p]p]p]~]~]~]]]]]^_qabT\b0a9V~]!" p]~]~]~]a~]jVjVp]p]~]~]~]~]jVp]Vp]]V&V@jVjVjVjV~]]~]t~] Sustav kabliranja za potrebe irokopojasne komunikacije u znanstveno istraivakim ustanovama Hrvoje Supi, Ivica Medved, Predrag Vidas Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuiita u Zagrebu Zavod za elektronike sustave i obradbu informacija Unska 3, 10000 Zagreb hrvoje.supic@fer.hr, ivica.medved@fer.hr, predrag.vidas@fer.hr SAETAK: Eksplozija telekomunikacijski usluga, koje smo svjedoci zadnjih nekoliko godina, prisiljava nas da promijenimo nain gledanja na telekomunikacijsku infrastrukturu unutar zgrada. Praksa izvoenja telekomunikacijskih instalacija, danas je u veini odjeljena na telefon, televiziju, raunalne mree, te ostale manje masovne oblike. Razvoj tehnike, posebno raunalne, dovodi do pojave paralelnih prijenosnih sustava unutar zgrade. Nagli razvoj i este promjene mrenih tehnologija su dodatni elementi koji doprinose poveanju broja telekomunikacijskih instalacija unutar jednog poslovnog ili znanstveno istraivakog objekta. Stvorena je atmosfera privremenosti instalacija raunalnih mrea, zbog ega se izvoenju pristupa sa manjom panjom. Kvalitena infrastruktura je preduvjet kvalitetne telekomunikacijske usluge. Pristup izvoenju kabliranja, kao osnovi infrastrukture, stoga mora biti temeljit. Projekti moraju sagledavati sadanje i budue potrebe i tehnologije. Tehniko rjeenje definirano u [1] zadovoljavaju ove zahtjeve. Tokom 1995, na inicijativu korisnika unutar znanstveno istraivakih institucija, pristupilo se izradi projekata, te izvoenju irokopojasne telekomunikacijske infrastrukture. Ministarstvo znanosti i tehnologije podralo je ove projekte, te je odreena strategija uvoenja ovih instalacija, odabira prenosnih medija, tipova spojeva i sl. Wide band telecommunication premises cabling system in scientific and research institutions ABSTRACT: The rapid growth of telecommunication services in last few years force us to change the way we look at premises telecommunication infrastructure. Today's cabling systems are mostly divided between telephony, cable television, computer networks and other, less popular, services. These systems form parallel structures. The development of computer and network technologies cause additional increase of installations number inside buildings. Because of frequent changes of cabling systems they are considered temporary, and, very often, poorly maintained. Good quality of infrastructure is essential for providing wide band telecommunication services. The approach to cabling system, as a fundamental resource, must be serious, taking in account the future needs, future technologies and integration of transport services. Technical solutions defined in international standard ISO11801 [1] satisfie these demands. Following the initiative and needs of users at scientific and research institutions in Croatia, projecting and installing structured cabling systems has begun during 1995. Ministry of Science and Technology supports these projects. The strategy for cabling structures, transport media, etc. has been determined in order to assure the optimal technical performance related to cost. 1. Uvod Odgovor na dinamini razvoj telekomunikacijskih usluga, njihovu meusobnu povezanost, ali i raznorodnost, je strukturno (generiko) kabliranje. Ovaj nain uvoenja instalacija definiran je meunarodnom norm~(y[~n ࡱ; `aPQRZ     )*2"8CD#I(  b ! !##_*k*..'3634788;;<"<.<0<Q<x<<<O>W>X>Y>`>a>b>w>y>>>>O@P@uc]c Jm]c uDaV]c]ch]]c]cU]cU]cU]cI`aPQR?b   G *2r[CEFE#E#E#=E#E#E#E#E#E#E#E#=E# E#E#E#E#E#=E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#! 7 4h7777"FGHIJKLMNOPQM(3A #!!"""""""""#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E# E#E#"E#E#E#F   {l 7 ,!  7 47hx77h7 # # ####"#&#'#Z##$2$A$P$$%H&&&&""{""E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#  7 4  7 477hl 7 _-!&'s(_*k* - --$-7-8-N-S-X-Y-k-o-s-E#E# E#E#E#E#s   s  b s  l (  l ( xh   4! S 4s-t-{--------------------. . s   s   s   s   s   s  l ( l ( l ( l   . .. .%.*.+.=.A.F.G.N.R.V.W.^.c.h.i...'363q4r4}4444  s   s   s   s   E#E# E#E#E#E# J<<hl   l ( 44444455&5/5;5<5c5n5s55555555555555J JJ JJ JJ JJ JJ l  +"&l 4 +"<<&l 4 +" 55555666#6$6;6G6L6R6S6j6u6z6666666666666666666666667JJ JJ JJ JJ JJ JJ JJ JJ l  +"<<)7 777T7U788;;;<<<<E===>N>O>X>Y>a>b>x>y>>>>>P@JJE#E#E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#E#]E#hhl  +"<<K@Normala "A@"Default Paragraph Font *@C;>!!    * H#-`7;Y_b`QRb * [EPQ3A    " ' P!###$s%_'k' **$*8*N*S*Y*k*o*t*{**************+ ++ +%+++=+A+G+N+R+W+^+c+i+++'060q1r1}111111122&2/2<2c2n2s22222222222222333$3;3G3L3S3j3u3z33333333333333333334 44T4U4558N;;E#=E#E#E#=E# E#E#E#=E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#E#E#E#E#E#"E#E# {"{"E#E#E#E#E#E#E# E#E#E#E# s  s  s  s  s   s  s  s  s  s  s  E#E# E#E#E#E# J J J J J J J J J J J J J J JE#E#E#E# E#E#P@!F#&s- .457P@"#$%&'()*C;>t Hrvoje SupiD:\USERS\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC Hrvoje SupiE:\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC Hrvoje SupiE:\SUPIC\TEXT\UPRO.DOC@HP LaserJet 4LFILE:HPPCL5EHP LaserJet 4L Dk  ɓ3, HP LaserJet 4L Dk  ɓ3, 1111@N;O;;;;P@O>>>@Times New Roman Symbol &Arial&Arial CE"h&nFգf@-`Y0Uvod Hrvoje Supi Hrvoje Supi