Naslov
Ana Marija Ambrušec, Heraldička baština križevačko-kalničkog područja, Zagreb: Meleagrina d.o.o. - Vrbovec i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo - Zagreb, 2019.
(Ana Marija Ambrušec, Heraldic Heritage of the Križevci-Kalnik Area, Heraldička baština križevačko-kalničkog područja, Zagreb: Meleagrina d.o.o. - Vrbovec i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo - Zagreb, 2019.)

Urednik/ci
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Meleagrina ; Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo

Grad
Zagreb

Godina
2019

Stranica
151

ISBN
978-953-56659-6-0

Ključne riječi
heraldička baština, križevačko-kalničko područje
(Heraldic Heritage, Križevci-Kalnik Area)

Sažetak
Knjiga, odnosno monografija Heraldička baština križevačko-kalničkog područja rezultat je istraživačkog rada i zalaganja Ane Marije Ambrušec, povjesničarke s diplomom Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Heraldička baština kontinentalne Hrvatske specifično je područje istraživanja, ali i prostor koji nudi brojna nova saznanja i sukladno tome nove historiografske rezultate. Monografija je opremljena znanstvenim aparatom, brojnim slikovnim prilozima te po dvije tablice i dva grafikona i jednom kartom. Knjiga ukupno sadrži 151 stranicu formata 24 x 17 cm, a objavljena je u kvalitetnom tisku i tvrdom uvezu u 500 primjeraka. Odabir križevačko-kalničke mikroregije, koja s gradom Križevcima obuhvaća skupinu najstarijih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, potaknut je ne toliko očuvanom spomeničkom građom na samom terenu nego, nasuprot tome, relativno bogatim arhivskim gradivom koje je sačuvano i danas se nalazi u fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (Križevačka županija, Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Križevci, Plemenita općina Sveta Jelena Koruška, Potvrda kalničkog plemstva, Zbirka grbovnica, Fond grbova obitelji Hrvatske i Slavonije, Zbirka otisaka pečata, Obitelj Gregorijanec), Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (Armales: Rawen, Salaj, Somogy) te u Gradskom muzeju Križevci (Povelja obitelji Šatvar). Treba istaknuti da je za potrebe ove monografije sva dostupna heraldička i sfragistička građa fotografirana i priložena uz pripadajuća (pot)poglavlja. Nakon definiranja prostorno-vremenskog okvira i metodologije istraživanja te geografskog prikaza tzv. plemićkih naselja s križevačko-kalničkog područja u rasponu od srednjeg pa do ranog novog vijeka i modernog doba (od 12./13. do 18./19. stoljeća) glavni, noseći dio monografije čini poglavlje naslovljeno: »Plemićke obitelji na križevačko-kalničkom području u kasnom srednjem i ranom novom vijeku«, gdje je ukupno obrađeno čak trideset i osam obitelji. Abecednim redom to su Antolčić, Babok, Baneković, Barabaš, Benčak, Benger, Berlečić, Bočkaj, Bošnjak, Fodroci, Golec, Gregorijanec, Grlović, Gudić, Hadrović, Kamenjan, Kešer, Koritić, Kuzmić, Magdić, Makar, Mrazović, Nemčić, Orahoci, Ožegović, Pisačić, Pomper, Raven, Sakač, Salaj i Bošnjaković, Somođi, Šatvar, Štriga, Švagelj, Valjak, Višak, Zakmardi te Zidarić. To je zapravo anotirani popis plemićkih obitelji te njihovih najvažnijih pojedinca, uz opis grba svakoga od njih. Posebno se ističe činjenica da je većina plemića obrađenog područja pripadala tzv. darovnom („donacionalnom“) plemstvu koje je svoj plemićki položaj temeljilo na darovanom posjedu, dok su ostali pripadali tzv. grbovnom plemstvu („armalisti“). Zasebno su obrađeni i kameni grbovi na tlu križevačko-kalničkog područja koji su popraćeni kratkim opisom mjesta i vremena u kojem su pronađeni. Riječ je o kamenim grbovima u crkvi sv. Brcka na Kalniku, sv. Trojstva u Visokom i Uznesenja Marijina u Gornjoj Rijeci. U popisanim i analiziranim grbovima najzastupljeniji je simbol lava potom simbol ruke koja drži sablju s odrezanom turskom glavom. Sve je to, dakako, vezano uz borbu protiv Turaka Osmanlija. Zanimljivo je da se u grbovima ovog plemstva kao specifičnost nalaze simboli brijega ili trobrijega, što označava smještaj „plemenitih naselja“ – posjeda u tom brežuljkastom kraju. U »Prilozima« monografije donesena je tablica s prikazom učestalosti pojavljivanja simbola unutar štita na grbovima plemićkih obitelji križevačko-kalničkog područja te grafički prikaz statističkih podataka o simbolima koji se pojavljuju izričito unutar štita na grbovima plemićkih obitelji spomenutog područja. Knjigu su recenzirali dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, redovita profesorica u trajnom zvanju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Hrvoje Petrić, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Monografija Heraldička baština križevačko-kalničkog područja zamišljena je i ostvarena kao pregled, rekapitulacija, ali i izvorno arhivsko istraživanje povijesnih vrela i terenskog obilaska tog prostora kontinentalne Hrvatske s usmjerenjem na heraldičke spomenike koji su dosad ipak velikom dijelom bili neobrađeni i(li) nepoznati. Rad stoga predstavlja vrstan prinos istraživanju križevačko-kalničke heraldičke baštine u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka. Publikacija se objavljuje u sunakladništvu „Meleagrina“ iz Vrbovca i vrlo agilnog Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva u Zagrebu, koje je odmah prepoznalo njezinu stručnu vrijednost, te uz financijsku podršku Općine Kalnik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Tekst ove publikacije temelji se na autoričinu istoimenom diplomskom radu („Heraldička baština križevačko-kalničkog područja“) koji je izradila na Diplomskom studiju povijesti – Istraživačkom smjeru/Modulu srednjovjekovne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ga uspješno obranila 16. svibnja 2018. godine.

POVEZANOST RADA