Naslov
Spodoptera frugiperda – Važan štetnik kukuruza koji prijeti Europi
(Spodoptera frugiperda - Important maize pest that threatens Europe)

Autori
Kadoić Balaško, Martina ; Čačija, Maja ; Lemić, Darija ; Virić Gašparić, Helena ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 64. seminara biljne zaštite / Bažok, Renata - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2020, 53-54

Skup
64. seminar biljne zaštite (HDBZ 2020)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.02.2020. - 07.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruz, jesenska sovica, novi štetnik, invazivne vrste
(maize, fall armyworm, new pest, invasive species)

Sažetak
Jesenska sovica (Spodoptera frugiperda, JE Smith) važan je štetnik kukuruza iz porodice sovica (lat. Noctuidae). Štetnik potječe iz tropskog i suptropskog područja zapadne hemisfere - od SAD-a do Argentine. Štete pričinjavaju gusjenice koje se hrane na listovima biljaka te mogu uzrokovati potpunu defolijaciju i propadanje biljaka. Gusjenice jesenske sovice hrane se s 80 različitih vrsta biljaka a preferiraju na kukuruz. Mlađe gusjenice hrane se na jednoj strani lista ostavljajući epidermu netaknutu, dok veće gusjenice rade rupe hraneći se od ruba prema unutrašnjosti lista. Ishranom smanjuju gustoću sklopa, a jaki napad u ranoj fazi razvoja kukuruza može potpuno uništiti biljku. Kod kukuruza gusjenice se mogu hraniti i na klipu što utječe na kvalitetu zrna i smanjenje prinosa. Osim kukuruza hrane se i rižom, prosom, sirkom, šećernom trskom, a štete su zabilježene i na rajčici, breskvama, jabukama, narančama, jagodama. Najnovije procjene CABI-ja za 12 afričkih zemalja koje najviše proizvode kukuruz pokazale su da bez nadzora jesenska sovica može uzrokovati gubitak prinosa kukuruza u rasponu od 4, 1 do 17, 7 milijuna tona godišnje, što je jednako procijenjenom gubitku između 1, 088 i 4, 661 milijardi USD godišnje. Životni ciklus štetnika tijekom ljeta traje 30 dana, dok u proljeće i jesen 60 dana, stoga broj generacija najviše ovisi o temperaturama. Prema istraživanjima gusjenice jesenske sovice podnose temperature između 15 °C i 35 °C. Za razvoj i reproduktivnu sposobnost pogoduju joj temperature između 20 °C i 30 °C. Dugo vremena štetnik je bio prisutan samo u Americi, međutim u siječnju 2016. ovaj štetnik prvi puta je uočen u centralnoj i zapadnoj Africi, a zatim se tijekom dvije godine proširio gotovo po cijelom afričkom kontinentu. Do sada je ova invazivna vrsta potvrđena u 20 afričkih država. Odrasle jedinke jesenske sovice odlični su i izdržljivi letači pa noću prelete i do 100 km. U srpnju 2018. godine štetnik je zabilježen u Yemenu i Indiji što je ujedno i prva pojava na azijskom kontinentu. U siječnju 2019. godine pojava ovog štetnika zabilježena je u Bangladešu, Myanmaru, na Šri Lanci, Tajlandu i u Kini gdje su zabilježene i prve velike štete. Posljednji podaci o širenju iz lipnja 2019. godine govore o prisutnosti štetnika u Egiptu što je dosad najbliže Europi. Pojava štetnika može se pratiti pomoću feromonskih mamaca i vizualnim pregledom polja. S obzirom na iznimno brzo širenje štetnika tijekom protekle tri godine opravdana je sumnja i strah da bi štetnik mogao vrlo brzo stići u Europu. Iznimno je važno na vrijeme obavijestiti poljoprivrednike o štetnosti i važnosti ovog štetnika koji može ozbiljno ugroziti proizvodnju kukuruza u Europi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA