Pregled bibliografske jedinice broj: 1057336
Lignocelulozni otpad prehrambene industrije - vrijedni supstrat za uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva
Lignocelulozni otpad prehrambene industrije - vrijedni supstrat za uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva // Neke mogućnosti iskorištenja nusproizvoda prehrambene industrije – Knjiga 2 / Šubarić, Drago ; Babić, Jurislav (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 277-300
CROSBI ID: 1057336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lignocelulozni otpad prehrambene industrije -
vrijedni supstrat za uzgoj jestivih i
ljekovitih gljiva
(Food industry lignocellulosic waste – a
valuable substrate for edible and medicinal
mushrooms cultivation)
Autori
Velić, Natalija ; Gorenšek, Janez ; Petravić Tominac, Vlatka ; Pavlović, Hrvoje ; Velić, Darko ; Despotović, Saša ; Iskhuemhen, Omoanghe S.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Neke mogućnosti iskorištenja nusproizvoda prehrambene industrije – Knjiga 2
Urednik/ci
Šubarić, Drago ; Babić, Jurislav
Izdavač
Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2019
Raspon stranica
277-300
ISBN
978-953-7005-64-1
Ključne riječi
lignocelulozni otpad ; jestive gljive ; ljekovite gljive
(lignocellulosic waste ; edible mushrooms ; medicinal mushrooms)
Sažetak
Promicanje korištenja otpadnih materijala kao resursa jedna je od temeljnih postavki modela kružnog gospodarstva koji je implementiran u razvojne strategije mnogih zemalja. Lignocelulozni otpad prehrambene industrije do sada se većim dijelom zbrinjavao odlaganjem na odlagališta ili spaljivanjem te je, kao takav, predstavljao opasnost po okoliš. U kontekstu modela kružnog gospodarstva ovaj otpad predstavlja vrijedan resurs. Tako se zbog svog sastava može primijeniti kao supstrat za uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva. Uzgoj jestivih gljiva na otpadnim lignoceluloznim materijalima trenutno je jedan od rijetkih procesa kojim se ostvaruje dvojaki učinak: proizvodnja hrane bogate proteinima te smanjenje onečišćenja okoliša. Tržište jestivih i ljekovitih gljiva pokazuje stalan porast kako zbog njihovih nutritivnih svojstava, tako i što predstavljaju izvor vrijednih biološki aktivnih spojeva. Imunomodulacijski, citostatički ili citotoksični učinak, kontrola razine šećera u krvi i smanjenje tjelesne težine samo su neki od primjera djelovanja ljekovitih gljiva. Uzgoj gljiva uglavnom ne zahtijeva velike poljoprivredne površine za uzgoj, a oprema koja se koristi za uzgoj često je vrlo jednostavna (engl. low-tech) te zbog toga uzgoj jestivih gljiva na otpadnim materijalima predstavlja dobru alternativu konvencionalnim načinima proizvodnje hrane, što je posebno značajno za zemlje u razvoju. Ipak, kako bi se osigurala bolja kontrola procesa i povećala produktivnost, radi se na unapređenju i razvoju, kako opreme, tako i tehnika uzgoja. Nakon uzgoja gljiva zaostaje iskorišteni supstrat koji, također, posjeduje potencijal za daljnju primjenu kao kompost, krmivo, dodatak u proizvodnji građevinskog materijala te kao supstrat za proizvodnju biogoriva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija, Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek
Profili:
Vlatka Petravić Tominac
(autor)
Natalija Velić
(autor)
Darko Velić
(autor)
Hrvoje Pavlović
(autor)