Naslov
Perspektiva odgojno-obrazovnih radnika - slika generacije na prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje
(The educators’ perspective – the image of a generation on the shift from secondary to higher education)

Autori
Baketa, Nikola ; Kovačić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Što nakon srednje?: želje, planovi i stavovi hrvatskih srednjoškolaca

Urednik/ci
Ristić Dedić, Zrinka ; Jokić, Boris

Izdavač
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
123-134

ISBN
978-953-7584-16-0

Ključne riječi
Generacijska promjena, dostupnost informacija, vrijednost obrazovanja, odabir studija, mobilnost
(generational change, availability of information, education values, college selection, mobility))

Sažetak
Kako bi se stekao potpuni uvid u perspektive mladih osoba i doživljaj vrijednosti obrazovanja, često je potrebno istražiti mišljenje stručnjaka koji imaju neposredan doticaj s tom skupinom, ali i širi rakurs viđenja problematike. Stoga je istraživačko pitanje ovog rada identifikacija pojedinih segmenata generacijske promjene od strane odgojno-obrazovnih radnika. Provedeno je 27 polustrukturiranih intervjua s ravnateljima srednjih škola te 33 fokus skupine s nastavnicima i stručnim suradnicima u kojima je bilo 148 sudionika. Analiza rezultata pokazuje kako sudionici smatraju da su današnjim generacijama učenika informacije dostupnije, ali ističu kako se mladi ne znaju služiti tehnologijama kako bi došli do potrebnih informacija, a kada dođu, ne znaju kako ih koristiti. Lakša dostupnost informacija reflektira se na shvaćanje vrijednosti obrazovanja gdje učenici smatraju kako nije potrebno usvajati činjenična znanja jer su ona dostupna na internetu. Ta se pragmatičnost, u pogledu vrijednosti obrazovanja, očituje i u tome da je učenicima važnije steći diplomu, a ne obrazovanje samo po sebi. Stjecanje znanja radi ostvarenja vlastitih ciljeva i strateški pristup obrazovanju vidljiv je u promjeni interesa novih generacija od društveno- humanističkog područja prema STEM području, ponajviše zbog lakšeg pronalaska posla ili odlaska u inozemstvo. Odgojno-obrazovni radnici primjećuju kako odlazak u inozemstvo radi daljnjeg školovanja planiraju uglavnom najbolji i najambiciozniji učenici. U zaključku se navodi da odgojno-obrazovni sustav treba biti responsivan na aktualne generacijske čimbenike, fleksibilan s obzirom na društvene promjene te utemeljen na znanju i iskustvu praktičara i teoretičara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA