Pregled bibliografske jedinice broj: 1056912
Preventivne mjere u biljnoj proizvodnji u cilju smanjenja mikotoksina
Preventivne mjere u biljnoj proizvodnji u cilju smanjenja mikotoksina // Glasilo biljne zaštita 1/2 dodatak-Zbornik sažetaka 58.seminara / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Opatija: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014. str. 33-34 (predavanje, recenziran, kratko priopćenje, stručni)
CROSBI ID: 1056912 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Preventivne mjere u biljnoj proizvodnji u cilju smanjenja mikotoksina
(Preventive measures in plant production to reduce mycotoxins)
Autori
Cvjetković Bogdan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, stručni
Izvornik
Glasilo biljne zaštita 1/2 dodatak-Zbornik sažetaka 58.seminara
/ Cvjetković, Bogdan - Opatija : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014, 33-34
Skup
58.seminara biljne zaštite.
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2014. - 14.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
mikotoksini, preventivne mjere
(mycotoxins, preventive measures)
Sažetak
PREVENTIVNE MJERE U BILJNOJ PROIZVODNJI U CILJU SMANJENJA MIKOTOKSINA Gljivice sintetiziraju metabolite, a neki od sekundarnih metabolita uzrokuju toksične efekte kod domaćih životinja i ljudi, pa ih svrstavamo u mikotoksine. O štetom učinku gljivica prvenstveno su bilježene vizualne ili organoleptičke promjene, kao što su promjene mirisa, pojava plijesni na namirnicama. Međutim, tek nakon pomora purana u Engleskoj koji su bili hranjeni mljevenim kikirikijem znanstveno je dokazana povezanost gljivice Aspergillus flavus, toksina i pomora purana. Taj toksin je 1963.godine dobio naziv aflatoksin. Poznato preko 200 vrsta gljivica, koje proizvode mikotoksine, s različitim posljedicama po zdravlje životinja i ljudi. Konzumiranje pljesnive stočne hrane može dovesti do primarnih toksikoza kod životinja s pojavom različitih simptoma ovisno o vrsti mikotoksina i njegove količine i ekspozicije.Mikotoksin koji domaće životinje unesu u organizam, metaboliziran može preći u razne drugeorgane, mlijeko, pa u prehrambenom lancu mogu ugroziti ljudsko zdravlje.Ljudi ga unose konzumiranjem raznih proizvoda koje sadrži mikotoksine. Na pšenici i kukuruza u našem podneblju najučestalije su prisutne Fusarium vrste pa su bile čest predmet istraživanja kao paraziti, saprofiti i proizvođači mikotoksina. Na kukuruzu uz učestale Fusarium vrste, zastupljene su toksikogene vrste roda Penicillium, a posljednjih godina u većem postotku i Aspergillus vrste. Smanjenjem prisutnosti toksikogenih gljivica na biljkama u proizvodnji smanjuje se mogućnost nastanka mikotoksina. Dobra gospodarska praksa doprinosi boljem zdravstvenom stanu usjeva, što u konačnici može rezultirati smanjenom količinom mikotoksina u biljnom proizvodu. To se postiže: sjetvom tretiranog sjemena, sjetvom manje osjetljivih kultivara, pravilnim plodoredom, uravnoteženom gnojidbom dušikom, suzbijanjem štetnih organizama, pravilnim skladištenjem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
