Pregled bibliografske jedinice broj: 1056846
UČINCI BIJELOG VINA NA PRIRAST TJELESNE MASE ŠTAKORA TE NA IN VITRO ANTIOKSIDACIJSKU I VAZODILATACIJSKU AKTIVNOST
UČINCI BIJELOG VINA NA PRIRAST TJELESNE MASE ŠTAKORA TE NA IN VITRO ANTIOKSIDACIJSKU I VAZODILATACIJSKU AKTIVNOST, 2019., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Split
CROSBI ID: 1056846 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UČINCI BIJELOG VINA NA PRIRAST TJELESNE MASE
ŠTAKORA TE NA IN VITRO ANTIOKSIDACIJSKU I
VAZODILATACIJSKU AKTIVNOST
(EFFECTS OF WHITE WINE ON RATS WEIGHT AND IN
VITRO ANTIOXIDANT
AND VASODILATORY ACTIVITY)
Autori
Milat, Ana Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Split
Datum
30.05
Godina
2019
Stranica
90
Mentor
Mudnić, Ivana
Ključne riječi
bijela vina, porast tjelesne mase, antioksidacijska aktivnost, vazodilatacijska aktivnost
(White Wines, Weight Gain, Antioxidant Activity, Vasodilatory Activity)
Sažetak
Biološki učinci bijelih, a napose maceriranih bijelih vina jantarne boje i bogatog polifenolnog sadržaja, rijetko su istraživani. Stoga smo u ovom istraživanju ispitali i usporedili učinke standardnog i maceriranog bijelog vina na prirast tjelesne mase štakora te njihovu antioksidacijsku i vazodilatacijsku aktivnost in vitro. Prirast tjelesne mase ispitivan je u mlađih, brzo-rastućih, i starijih štakora koji su dosegli plato svoje težine. Štakori obje dobne skupine koji konzumiraju vino unose manje hrane i imaju manji prirast tjelesne mase u odnosu na štakore koji konzumiraju samo vodu. Ukupni je energetski unos najmanji u štakora koji konzumiraju macerirano vino. U usporedbi s intaktnim, macerirano je vino bolji antioksidans, što je potvrđeno primjenom više metoda utemeljenih na različitim mehanizmima, i bolji izravni vazodilatator noradrenalinom prekontrahiranih aortnih prstenova štakora. Međutim, macerirana vina, proizvedena bez konzervansa, podložna su oksidaciji. Stoga smo dodatno istražili utjecaj oksidacije povezane s izlaganjem maceriranog vina zraku do 48h na njegov kemijski sastav i in vitro biološke učinke. Unatoč 'smeđenju', kemijski sastav oksidiranih vina nije se značajno promijenio u odnosu na intaktno, a antioksidacijski i maksimalni vazodilatacijski učinci ostali su očuvani. Međutim, pri najnižim koncentracijama, kod ograničene raspoloživosti vazoaktivnih fenola, oksidirana macerirana vina ostvarila su, razmjerno duljini izloženosti zraku, slabiju vazodilataciju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split