Pregled bibliografske jedinice broj: 1056550
Glavobolje - najčešći bolni sindrom u dječjoj dobi: dijagnostički i terapijski algoritam
Glavobolje - najčešći bolni sindrom u dječjoj dobi: dijagnostički i terapijski algoritam // Paediatria Croatica. Supplement, 63 (2019), S2; 33-41 doi:10.13112/PC.2019.20 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1056550 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glavobolje - najčešći bolni sindrom
u dječjoj dobi: dijagnostički i terapijski
algoritam
(Headaches – the most common manifestation of pain
in children: diagnostic and therapeutic algorithm)
Autori
Đuranović, Vlasta ; Kramar Poljak, Tihana ; Sekelj Fureš, Jadranka ; Pejić Roško, Sanja ; Lončar, Lana ; Đaković, Ivana ; Vulin, Katarina ; Tripalo Batoš, Ana ; Grmoja, Tonći ; Dawidowsky, Barbara ; Leniček Krleža, Jasna
Izvornik
Paediatria Croatica. Supplement (1330-724X) 63
(2019), S2;
33-41
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
glavobolja ; bol ; djeca ; algoritmi
(headache ; pain ; children ; algorithms)
Sažetak
Glavobolje su jedan od najčešćih bolnih sindroma u djece i adolescenata. Oko 87-94% školske djece ima glavobolju barem jedan put na godinu. Češća je kod djevojčica. Veliki dijagnostički i terapijski izazov danas su kronične dnevne glavobolje. Mnoga djeca s migrenom i kroničnom dnevnom glavoboljom imaju pridružene psihijatrijske i neurološke komorbiditete, koji otežavaju njihovo psihološko funkcioniranje i ometaju ih u svakodnevnom životu. Učestale glavobolje u djece povećavaju rizik za kroničnu glavobolju u odrasloj dobi. Zato je glavobolja veliki zdravstveni problem. U ovom smo radu prikazali 12-ero djece s tipičnim karakteristikama primarnih (kroničnih dnevnih glavobolja) i sekundarnih glavobolja, njihove kliničke karakteristike, patofiziologiju, dijagnostički pristup i liječenje. Posebnu smo pozornost posvetili sekundarnim glavoboljama, koje mogu biti životno ugrožavajuće, zbog čega ih treba što ranije otkriti i liječiti. Zlatni standard u dijagnostici glavobolja u djece čine: anamneza, klinička slika, opći klinički te neurološki pregled, zatim osnovna obrada (lab, RR, okulistički pregled, ORL). Glavobolja koja se pogoršava s tjelesnom aktivnošću i kašljem, budi dijete noću, udružena je sa smućenošću, jutarnjom mučninom i povraćanjem, promjenama ponašanja, učenja i osobnosti te postojanje neuroloških odstupanja zahtijevaju MR mozga. Ako je riječ o tenzijskim stresnim glavoboljama, kroničnim neprogresivnim glavoboljama, školskim fobijama i problemima učenja, važno je uključiti psihologa, kao i razgovor s roditeljima. Komplementarne metode liječenja su TENS, akupunktura, laser i manualna limfna drenaža. Kod djece s KDG-om, kooperativni i poticajni roditelji i odnos bez kažnjavanja, kao i razumijevanje učitelja i nastavnika smanjit će rizik i učestalost glavobolje. U dijagnostici i liječenju djece s glavoboljom potreban je interdisciplinarni pristup koji obuhvaća pedijatra, psihologa/psihijatra te obiteljskog liječnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta
Profili:
Vlasta Đuranović
(autor)
Ivana Đaković
(autor)
Jasna Leniček Krleža
(autor)
Ana Tripalo Batoš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus