ࡱ> UBbjbjnn4aau,%4 4 T8F<tf"NcPcPcPcPcPcPc$hik4tctcfY8Y8Y8< NcY8NcY8Y8nW6Znk  ) "X :cf0fBXk3k@6Z6ZkJZY8tctc5bfk4 P :dr.sc. }eljko Mrai POLICIJSKA STRUKA U SUSTAVU KAZNENOG I KAZNENO PROCESNOG PRAVA Sa~etak: U radu se problematiziraju kompetencije za obavljanje poslova istra~ivanja i procesuiranja ka~njivih djela, odnosno postavlja se pitanje u koju struku  profesiju spadaju ti poslovi. Elaborira se zakonski okvir za stjecanje kompetencija za obavljanje tih poslova i odstupanja od normi Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Utvruje se da dr~avna odvjetniatva nisu kompetentna obavljati poslove  prethodnog postupka koje im Zakon o kaznenom postupku stavlja u nadle~nost jer obrazovnim programima koji se zahtijevaju za njihova imenovanja ti sadr~aji nisu obuhvaeni. Istovremeno se utvruje da su to sadr~aji koji se stje u kroz razli ite programe policijskog obrazovanja pa sukladno tome za te poslove primarno trebaju biti ovlaateni primjereno obrazovani i osposobljeni policijski slu~benici. Uz prijedlog da se tzv. prethodni postupak  vrati u nadle~nost policije predla~e se niz mjera usmjerenih na daljnju izgradnju policijskih kompetencija i policijske struke kako bi te poslove ato profesionalnije mogli obavljati. Klju ne rije i: Kriminalisti ko istra~ivanje, prethodni postupak, policijska struka, kompetencije, policija, dr~avno odvjetniatvo Summary: This paper focuses on competences for conducting investigative and prosecuting criminal offenses, and raises the question of which professions belong to these jobs. It elaborates the legal framework for acquiring competences for doing these jobs and deviating from the norms of the Croatian Qualifications Framework Act. It is established that the State Prosecution's Office is not competent to carry out the "previous proceedings" that are subject to the Criminal Procedure Act because the educational programs required for their appointment do not cover these activities. At the same time, it is determined that these activities are acquired through various programs of police education, and accordingly, adequately educated and trained police officers should be appropriately authorized for these affairs. With the proposal that the so-called previous procedure "returns" to the police authority, a series of measures aimed at further building police competences and the police profession to make these jobs as professional as possible is recommended. Keywords: Criminal investigation, preliminary proceedings, police profession, competence, police, state Prosecution's office 1. UVOD Posljednjih godina, pa i desetljea, svjedoci smo mnogih banalizacija, od kojih je mo~da najpogubnija banalizacija struke, profesije. Ponekad se stje e dojam da za poslovni, profesionalni uspjeh nije ni potrebno akolovanje za odreenu profesiju, ve da su prevalentniji kriteriji koji se ponekad ve~u uz pojmove korupcije i nepotizma. Ako je pri tome osiguran i po etni kapital ili povoljna kreditna linija, tim bolje. Nije stoga udo da u odreenim krugovima prevlada mialjenje da svatko mo~e biti policajac, vojnik, novinar, sudac, posrednik na tr~iatu nekretnina, konobar, turisti ki radnik i tako dalje, bez da se akoluje za tu odreenu profesiju. Naprosto se nedostatak strukovnog obrazovanja i strukovne etike osjea u brojnim zanimanjima. Istine radi, neke struke su tome manje izlo~ene zbog same prirode posla, kao ato je lije ni ka i sli ne struke gdje su ve na prvi pogled potrebna visoko specijalizirana znanja. Neke se pak atite cehovskim pravilima, pa i normama zakonskog ranga, kao primjerice odvjetni ka struka. No, ini se da su neke profesije, kao ato je vojska, policija, novinarstvo i sl., zbog takvog stanja stvari i prividne jednostavnosti obavljanja poslova te struke, viae izlo~ene takvim trendovima od drugih profesija. Ne treba zaboraviti ni odnos tih profesija prema dr~avnoj vlasti i ~elje svake vladajue garniture da ih  stavi pod svoju kontrolu . Kakve to pogubne posljedice za javne interese i ope dobro mo~e imati, nije ni potrebno posebno elaborirati. 2. TEMELJNA PRAVILA Uloga policije u suvremenom druatvu je neosporna, i u svojoj biti se svodi na zaatitu druatva u mirnodopskim, pa i u ratnim uvjetima, i njen glavni  proizvod je sigurnost ljudi, njihovih prava, uklju ivai u to i njihovu imovinu. U dobrom dijelu se ta uloga preklapa s ulogom prava i pravne dr~ave u njenom najairem zna enju. Policija tu svoju ulogu ispunjava na na in da spre ava (prevenira), ili otklanja sve vrste opasnosti po zaatiena dobra, te spre ava kaznena djela i prekraaje, odnosno otkriva njih i njihove po initelje u svrhu saniranja posljedica uklju ivai i sankcioniranje po initelja. Za tu svrhu su im dodijeljena odreena prava ograni enog zadiranja u ljudska prava i slobode koja se materijaliziraju kroz zakonitu primjenu policijskih ovlasti. Nesumnjivo je prvi i najva~niji posao policije spre avanje opasnosti i spre avanje injenja ka~njivih djela. No, ako ne bude uspjeana u tom svom primarnom poslu, tek onda, sekundarno, pristupa otkrivanju ka~njivih djela, otkrivanju i hvatanju njihovih po initelja i prikupljanju informacija i njihovih nositelja u svrhu procesuiranja, tj. provodi tzv. prethodni postupak. Upravo na ovom podru ju dolazi do odreenih nesnala~enja i nerazumijevanja pa i neuspjeha jer se na tom podru ju isprepleu, a djelomi no i preklapaju norme  policijskog zakonodavstva koje regulira policijske poslove kroz primjenu policijskih ovlasti, i kaznenog, odnosno prekraajnog materijalnog i procesnog zakonodavstva koji ureuju pravne elemente ka~njivih djela i proceduru utvrivanja odgovornosti za ta djela. Moglo bi se rei da ta nesnala~enja i nerazumijevanja nastaju na razlikovnim to kama kriminalisti kog i pravnog poimanja ka~njivih djela. Naime, kriminalistika se uglavnom bavi otkrivanjem i razjaanjavanjem kaznenih djela i utvrivanjem njihovih po initelja, kazneno pravo se bavi odreivanjem ponaaanja koja se smatraju kaznenim djelima i koje se kaznenopravne sankcije i pod kojim uvjetima mogu primijeniti prema njihovim po initeljima, dok se kazneno procesno pravo bavi mjerama i radnjama koje sudovi i neki drugi subjekti poduzimaju u slu aju vjerojatnosti da je netko po inio kazneno djelo, a koje radnje imaju za cilj utvrenje je li ono po injeno, tko je po initelj te mo~e li mu se, ako je kriv, za to izrei propisana sankcija. Ve na povranoj razini je razvidno koliko zajedni kih sadr~aja dijeli kriminalistika i kazneno, odnosno kazneno procesno pravo. Grubo re eno, materijalno kazneno pravo odgovara na pitanje  ato , a kriminalistika i kazneno procesno pravo odgovaraju na pitanje  kako . Time je njihova uloga definirana na to da im je primarna svrha o~ivotvoriti i primijeniti u svakodnevnoj praksi odredbe Kaznenog zakona. Zakon o kaznenom postupku to svjedo i i samim nazivom i svrhom njegovog donoaenja, dok kriminalistika pokriva puno aire podru je jer se uz kaznena djela bavi i otkrivanjem i razjaanjavanjem svih vrsta ka~njivih radnji u odreenom pravnom sustavu, koje Horvati, ali i drugi autori nazivaju delinkvencijom. Jasno je da je centralno pitanje kojim se bave i jedni i drugi, je li ili nije po injeno ka~njivo djelo, na in i procedura otkrivanja i utvrivanja te injenice, na ato se onda nastavlja pitanje na ina i procedure utvrivanja po initelja i njegove odgovornosti. Raspon posljedica za dr~avu i pojedinca koje iz toga proizlaze, u ovom trenutku mogu biti 100 godina zatvora i golemi iznosi nov anih kazni ili obeateenja. Pod rasponom od 100 godina zatvora misli se na mogunost izricanja maksimalne kazne zatvora od 50 godina krivoj ili nedu~noj osobi, odnosno neizricanje iste te kazne osobi koja je to  zaslu~ila , a nije dobila. To u kona nici ovisi i o kompetencijama osoba koje su uklju ene u taj proces otkrivanja, utvrivanja i dokazivanja injenica. Povijest nas podsjea na brojne slu ajeve izvraenja ak i smrtnih kazni nad osobama za koje se naknadno utvrdilo da nisu bile krive. A tko mo~e rei koliko kaznenih djela i njihovih po initelja nikad nisu otkriveni i procesuirani? Koliko od 2626 osoba koje se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba vode kao nestali je ubijeno ili su ~rtve nekog drugog kaznenog djela? Opravdano je stoga postaviti pitanje odgovornosti osoba iji postupci dovode do  pogreanih osuda , bilo da je rije  o osudi nedu~nih ili oslobaanju krivih i uope mogunosti otkrivanja i utvrivanja injenica u takvom jednom postupku. No, odgovor na to pitanje nije nimalo jednostavan budui se na tom podru ju aktivnosti policije isprepliu sa dr~avnim odvjetniatvima pa i sudovima ato po esto rezultira problemima nadle~nosti, pa i prebacivanjem odgovornosti s jednih na druge. Viae je nego o ito da otkrivanje i utvrivanje injenica koje za sobom mogu povui tako dalekose~ne posljedice ne bi smjeli prepuatati nekompetentnim osobama. Tim viae ato su ti poslovi usko povezani s ljudskim pravima i slobodama. S jedne strane, mo~emo o ekivati kraenja ljudskih prava i sloboda kod postupanja prema osumnji enicima za ka~njiva djela, a s druge strane kraenja prava oateenika u najairem smislu kad se, iz razli itih razloga, niti ne otkriju po injena ka~njiva djela ili njihovi po initelji. Budui se hrvatsko pravosue kontinuirano nalazi meu najloaije ocijenjenim u izvjeaima meunarodnih tijela, s nizom presuda koje i domaa javnost percipira kao problemati ne i prema mnogim pokazateljima gubi povjerenja u takvo pravosue, ta pitanja i dodatno dobivaju na zna aju. 3. ISTRA}NE KOMPETENCIJE Pod istra~nim kompetencijama ne mislimo na kompetencije potrebne za provoenje istra~ivanja iz l. 213., odnosno istrage iz l. 216. ZKP-a ve mislimo na cjelovit sustav otkrivanja, prikupljanja, utvrivanja i procjene injenica u svim fazama postupka. Poznato je da su za obavljanje bilo kojih, pa i najjednostavnijih poslova potrebna odreena znanja, vjeatine i iskustva koja se stje u kroz razne oblike formalnog ili neformalnog obrazovanja, osposobljavanja, treninga i sl. Naravno, nisu rijetki i  samouki stru njaci za odreena podru ja koji mogu biti sjajni u svom podru ju i bez formalnog obrazovanja ili obuke, ali suvremeno tr~iate rada s pravom ne po iva na njima ve na formalnim kvalifikacijama. To je podru je ureeno Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (koji je u cijelosti usklaen s Europskim kvalifikacijskim okvirom), u kom, izmeu ostalog, stoji da je Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument ureenja sustava kvalifikacija u RH koji osigurava jasnou, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razine kvalifikacija u RH s razinama kvalifikacija Europskog kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskog okvira u drugim zemljama. Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda u enja odreenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedod~bom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaatena pravna osoba. Vezano uz naslov i temu rada, va~no je spomenuti i standard zanimanja kao popis svih poslova koje pojedinac obavlja u odreenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspjeano obavljanje pri emu se kompetencije definiraju kao znanja i vjeatine te pripadajua samostalnost i odgovornost. Sve to je temeljno vezano uz ishode u enja koje zakon definira kao kompetencije koje je osoba stekla u enjem i dokazala nakon postupka u enja. Svoju predanost izgradnji i odr~avanju sustava kvalifikacija baziranim na kvalifikacijama, ishodima u enja i kompetencijama, Republika Hrvatska dodatno potvruje donoaenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, te Strategije cjelo~ivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u republici hrvatskoj 2016.-2020.. Razumljivo da je cijeli sustav izgraen na postulatima pedagoake struke odnosno znanosti. Postavlja se stoga pitanje na kojim se to obrazovnim institucijama i u okviru kojih obrazovnih programa u e sadr~aji potrebni za uspjeano obavljanje poslova otkrivanju ka~njivih djela, otkrivanju i hvatanju njihovih po initelja i prikupljanju informacija i njihovih nositelja u svrhu procesuiranja. 3.1. Istra~ne kompetencije policijskih slu~benika Raspon policijskih poslova je toliko airok da su kvalitetnom policijskom slu~beniku potrebna odreena znanja i vjeatine iz kriminalistike, prava, forenzike, psihologije, ekonomije, kineziologije, filozofije, sociologije, informatike, prometa i iz brojnih drugih podru ja. Nesumnjivo je to i bila linija vodilje za osmialjavanje programa temeljnog policijskog obrazovanja ali i programa jednog multidisciplinarnog studija koji bi iz svakog podru ja zahvatio one sadr~aje koji su potrebni upravo za kvalitetno obavljanje policijskih poslova, pa je tako 1970. godine proalog stoljea i osnovana Viaa akola za unutarnje poslove koja kasnijih godina prerasta u studij za unutraanje poslove, Fakultet kriminalisti kih znanosti, te na kraju u Visoku policijsku akolu. Ako je sedamdesetih godina postojala potreba za takvim obrazovanjem policijskih slu~benika, ato rei o potrebi takvog studija i potrebi za tako obrazovanim kadrovima danas, kad se problematika s kojom se suo avaju policijski slu~benici i druga tijela kaznenog progona XXI. stoljea viaestruko uslo~nila? Upravo zbog sve vee slo~enosti poslova, pojavila se potreba za specijalizacijom, stru nim osposobljavanjem, usavraavanjem i policijskim treningom slu~benika za odreene poslove ili vrste poslova unutar policijskog sustava, koji se i danas odvijaju redovno ili prema potrebama u vidu raznih te ajeva, seminara, treninga i sl. Prema evidenciji Slu~be za stru no usavraavanje i specijalizaciju Policijske akademije, na godianjoj razini se realizira preko 130 razli itih programa akolovanja, edukacija, obuka, seminara, te ajeva i treninga. Ti programi traje du~e ili krae zavisno od njihove slo~enosti, odnosno od slo~enosti poslova za koje se slu~benici osposobljavaju, pa tako npr. te aj za vraenje o evida prometnih nesrea, nakon zavraene temeljne policijske obuke i odgovarajueg sta~a na policijskim poslovima traje nekoliko mjeseci, isto tako grani ne policije, dok te aj za poligrafske ispitiva e traje gotovo dvije godine. Va~no je napomenuti da, primjerice, policijski slu~benik koji je osposobljen za vraenje o evida prometnih nesrea nije u stanju kvalitetno obaviti o evid kod nekog krvnog ili seksualnog delikta niti se od njega to o ekuje. Za tu vrstu o evida osposobit e se na viaemjese nom te aju za kriminalisti kog tehni ara, isto kako e se za druge specifi ne vrste policijskih poslova osposobiti, na za tu svrhu osmialjenom i  licenciranom programu. Mo~e se rei da je policijsko obrazovanje vrlo va~an sustav koji treba dosljedno pratiti realne potrebe i meunarodnu legislativu. Naime, Deklaracija o policiji Vijea Europe u poglavlju o statusu policijskih slu~benika, izmeu ostalih tra~i da policijski slu~benik treba proi dobro ope i profesionalno obrazovanje te stru no usavraavanje, odnosno opu i profesionalnu obuku i obuku uz rad. Europski kodeks policijske etike u to ki 22 propisuje da e pripadnici policije biti primani, na svim ulaznim razinama, temeljem svojih osobnih kvalifikacija i iskustva, koji moraju biti odgovarajui zadacima policije. Obrazovanje policijskih slu~benika u RH je primarno ureeno Zakonom o policiji (ZOP) koji ka~e da se policijsko obrazovanje temelji na na elu cjelo~ivotnog obrazovanja i obuhvaa temeljno obrazovanje za zanimanje policajac, specijalizaciju, stru no osposobljavanje, usavraavanje i policijski trening te visokoakolsko obrazovanje. Temeljnim obrazovanjem za zanimanje policajac smatra se redovito srednjoakolsko obrazovanje kroz 3. i 4. razred Policijske akole, srednjoakolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac te temeljni policijski te aj koji sukladno svom Statutu i propisima o srednjoakolskom obrazovanju izvodi Policijska akola. Program temeljnog obrazovanja za zanimanje policajac donosi ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra nadle~nog za znanost i obrazovanje. Specijalizacija, stru no osposobljavanje, usavraavanje i policijski trening provode se na na elima cjelo~ivotnog obrazovanja i upravljanja karijerom. Visokoakolsko obrazovanje provodi Visoka policijska akola kroz stru ne i sveu iliane studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadle~an za znanost i obrazovanje. Sudjeluje u izvoenju diplomskih sveu ilianih studija, poslijediplomskih sveu ilianih studija i poslijediplomskih specijalisti kih studija prilagoenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveu iliatem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te provodi znanstvenoistra~iva ki rad za potrebe Ministarstva. Obrazovanje se provodi u skladu s potrebama Ravnateljstva policije, opim propisima iz podru ja obrazovanja i propisima donesenim na temelju Zakona. Profesionalni razvoj policijskog slu~benika odvija se kroz kontinuirano obrazovanje i stru no usavraavanje te napredovanje u slu~bi. Uz spomenuti Zakon o policiji, najva~niji u nizu propisa kojima se ureuje sustav policijskih kompetencija i popuna radnih mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova su: Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuu i napredovanju kroz policijska zvanja, NN 129/11, 15/13. Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih slu~benika, NN 129/11, 82/12, 140/13, 32/15, 40/15, 115/15, 11/17, 102/17, 129/17, 5/18. Uredba o radnim mjestima policijskih slu~benika kojima se sta~ osiguranja ra una u poveanom trajanju, NN127/13, 140/13, 129/17, 66/18. Uredba o utvrivanju radnih mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova koja se popunjavaju bez objave natje aja, NN 129/11. Uredba o plaama policijskih slu~benika, NN 129/11, 82/12, 25/13, 140/13, 32/15, 40/15, 40/16, 11/17, 129/17, 5/18, 66/18. Pravilnik o policijskom obrazovanju, NN 113/12, 81/13, 05/14. Pravilnik o kriterijima za provjeru razine tjelesne motori ke sposobnosti za osobu koja se prima u policiju, NN 20/15, 16/18. Pravilnik o mjerilima i na inu utvrivanja posebne psihi ke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog slu~benika te o sastavu i na inu rada zdravstvenih komisija u ovlaatenim zdravstvenim ustanovama, NN 113/12, 37/18, 51/18. Pravilnik o na inu obavljanja provjere osobne dostojnosti za obavljanje policijske slu~be, NN 98/12. Pravilnik o ocjenjivanju policijskih slu~benika, NN 113/12. Pravilnik o sadr~aju i dostupnosti informacija o slobodnim radnim mjestima policijskih slu~benika te na inu objave popisa slobodnih radnih mjesta, sastavu i na inu rada Povjerenstva za odabir kandidata za premjeataj, NN113/12. Pravilnik o pravilima i na inu raspodjele poslova i odgovornosti izmeu razli itih slu~bi uklju enih u upravljanje ljudskim potencijalima u Ministarstvu unutarnjih poslova, NN 113/12. Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova, koji ureuje uvjete za svako pojedino radno mjesto u Ministarstvu. U istom kontekstu potrebno je spomenuti i standarde policijskih zanimanja (policajac/policajka i kriminalist/kriminalistica), koji uz pojedine policijske poslove vezuje kompetencije potrebne za obavljanje tog konkretnog posla. Policijski poslovi koji se doti u otkrivanja ka~njivih djela i njihovih po initelja te posljedi no tome njihovog procesuiranja su, izmeu ostalih, navedeni u l. 3. Zakona o policijskih poslovima i ovlastima (ZOPPO) kao: sprje avanje kaznenih djela i prekraaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i po initeljima, traganje za po initeljima kaznenih djela za koja se progoni po slu~benoj du~nosti i prekraaja i njihovo dovoenje nadle~nim tijelima, traganje za imovinskom koristi ste enoj kaznenim djelom, postupanje s uhienikom i pritvorenikom. Ti poslovi se u zna ajnoj mjeri podudaraju s pojmom  kriminalisti kog istra~ivanja iz l. 2.t. 7. istog Zakona. Koji e policijski slu~benici unutar policijskog sustava obavljati koje poslove na elno je rijeaeno Zakonom o policiji, koji u l. 43. klasificira radna mjesta policijskih slu~benika po kriteriju slo~enosti poslova, obrazovanju, osobnom zvanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donoaenje odluka te samostalnosti u radu, drugim rije ima po kompetencijama. I u l. 44. izri ito stoji da upravljanje ljudskim potencijalima omoguuje usklaivanje znanja i sposobnosti policijskih slu~benika sa zahtijevanim znanjima i sposobnostima nu~nim za obavljanje poslova radnog mjesta, razvoj i suradnju izmeu slu~bi i hijerarhijskih razina u Ministarstvu te promicanje profesionalnih vrijednosti u obavljanju slu~be te da je upravljanje ljudskim potencijalima zasnovano na profesionalizaciji i podraci slu~benicima te na razvoju karijera prema na elu upravljanja kompetencijama. ZOPPO u l. 11 - 11b definira da kada postoji osnova sumnje da je po injeno kazneno djelo za koje se progoni po slu~benoj du~nosti ili prekraaj, policija provodi kriminalisti ko istra~ivanje. Ako se izvide kaznenih djela za koje se progoni po slu~benoj du~nosti poduzimaju po nalogu dr~avnog odvjetnika, takoer ih provodi policija, dok dokazne radnje za kaznena djela za koja se progoni po slu~benoj du~nosti provodi policija i istra~itelj. Istra~itelj mo~e biti policijski slu~benik koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta, a istra~itelj koji ispituje svjedoka ili okrivljenika mo~e biti policijski slu~benik s najmanje osobnim policijskim zvanjem policijski narednik koji moraju imati posebna znanja te moraju biti posebno osposobljeni. Programe dodatnog stru nog usavraavanja za istra~itelje, uz prethodno mialjenje glavnog dr~avnog odvjetnika, donosi odlukom ministar. Zakon nesumnjivo dodatno insistira na kompetencijama za obavljanje poslova otkrivanja i procesuiranja ka~njivih djela i njihovih po initelja, tj.  kriminalisti ke obrade ,  prethodnog postupka , odnosno u novije vrijeme prihvaenog i ustaljenog pojma  kriminalisti kog istra~ivanja . Iako je sustav stjecanja kompetencija za obavljanje policijskih poslova u ovom trenutku prili no dobro pravno ureen, ne mo~e se rei da je imun na nedosljednosti i razne zlouporabe. Da je tomu tako svjedo imo nakon svih dosadaanjih promjena  vlasti kad dolazi do masovnih smjenjivanja  nesposobnih i postavljanja  sposobnih kadrova. A do donoaenja Zakona o policiji iz 2011. godine bilo je mogue, i obilato se koristila mogunost da su se na radna mjesta viae i visoke spreme primali kadrovi  iz graanstva koji su zavraavali najrazli itije graanske studije iji programi nisu imali nikakve  policijske sadr~aje a nakon prijema nisu prolazili nikakvu policijsku obuku. Oni su, nakon odraenog vje~beni kog sta~a polagali tzv. ispit za zvanje koji se sastojao samo od poznavanja propisa iz nadle~nosti policije i elementarne kriminalistike ali koji nije obuhvaao prakti ne aspekte poslova policije, uporabu sredstava prisile, rukovanje oru~jem, metodike i taktike i druge sadr~aje temeljne policijske obuke. To je naro ito bilo naglaaeno u kriminalisti koj policiji iji je bazi ni posao upravo spre avanje i sankcioniranje kaznenih djela, a na taj na in su postavljeni i brojni policijski rukovoditelji. To za policijske slu~benike srednje stru ne spreme nikad nije bilo mogue pa proizlazi da je za najjednostavnije, bazi ne policijske poslove bilo neophodno policijsko obrazovanje i obuka dok za slo~enije poslove to nije bilo neophodno. Takva mogunost je dokinuta lankom 53. Zakona o policiji iz 2011. gdje je propisana obveza da vje~benik sa ste enim akademskim i stru nim nazivom i akademskim stupnjem (osim onog ste enog na Visokoj policijskoj akoli), mora zavraiti temeljni policijski te aj, no u policijskom sustavu je ostao zna ajan broj policijskih slu~benika koji su uali u sustav prije te godine a nisu proali ni elementarnu policijsku obuku. Takoer ni do danaanjeg dana nije otklonjena anomalija iz Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova koji ni za jedno radno mjesto u MUP-u u tzv. viaoj ili visokoj stru noj spremi ne propisuje isklju ivo zanimanje kriminalist/kriminalistica koje Ministarstvo i akoluje za svoje potrebe i ije akolovanje Ministarstvo jako puno koata. Vrlo esto se za potrebne kvalifikacije na odreenim radnim mjestima, naro ito rukovodnim, gdje bi se to naro ito o ekivalo, navode viaa ili visoka stru na sprema druatvenog, prirodnog ili tehni kog smjera ili tome sli no a ako se kod nekog radnog mjesta i izri ito navode kriminalisti onda je dodana alternativa u drugom studiju prirodnog, druatvenog ili inog smjera. Zbog toga nerijetko, kad za isto radno mjesto konkuriraju kriminalisti ili slu~benici koji su zavraili neki drugi studij, radno mjesto ne dobiju kriminalisti. Ta situacija je u neskladu i sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru nih kvalifikacija, koji ka~e da je regulirana profesija  profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od na ina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem odreenih stru nih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave lanovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom, kao i koriatenje profesionalnog naziva koji je posebnim propisima ograni en na nositelje odreenih stru nih kvalifikacija te predstavlja jedan od na ina obavljanja djelatnosti. A da je  kriminalist regulirana profesija lako se uvjeriti uvidom u bazu reguliranih profesija koju u RH vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. I prosje nom informiranom graaninu je jasno da je to zna ajan doprinos deprofesionalizaciji policijske struke ali i voda na mlin korupciji i uhljebniatvu u policijskom sustavu. Kad se tome doda podatak da je Pravilnik o unutarnjem redu od donoaenja 2012., u sedam godina mijenjan ravno 24 puta, a situacija nije bila nimalo bolja ni s prethodnim Pravilnikom, slika poprima dodatnu oatrinu. 3.2. Istra~ne kompetencije dr~avnih odvjetnika Standardi svakog zanimanja se formiraju popisivanjem poslova koje se u tom zanimanju obavljaju i uz te poslove vezuju pripadajue kompetencije za njihovo obavljanje koje se izvode iz kvalifikacija, odnosno ishoda u enja kako to ureuje Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i iz njega izvedeni podzakonski propisi. Zakon o kaznenom postupku (ZKP), definira dio poslova dr~avnog odvjetniatva koji se odnose na otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela. Tako u lanku 38. stoji da je temeljna ovlast i glavna du~nost dr~avnog odvjetnika progon po initelja kaznenih djela za koja se kazneni postupak pokree po slu~benoj du~nosti a u predmetima tih kaznenih djela, izmeu ostalog, ima ovlast i du~nost: poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronala~enja po initelja, poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provoenja pojedinih izvida radi prikupljanja podataka va~nih za pokretanje istrage, pokretanja i voenja istrage, provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji, poduzimanja potrebnih radnji, te nalaganja i nadzora izvida radi utvrivanja i pronala~enja imovine ste ene kaznenim djelom, predlaganja mjera osiguranja i predlaganja oduzimanja imovinske koristi, Dodatno je u dijelu ZKP-a u kojima se ureuju izvidi kaznenih djela te prava i du~nosti policije naglaaeno da: dr~avni odvjetnik ima pravo i du~nost nalaganja i provoenja stalnog nadzora nad provoenjem izvida koji su nalo~eni policiji. Policija je du~na izvraiti nalog ili zahtjev dr~avnog odvjetnika u provoenju nadzora nad izvidima i za taj rad odgovaraju dr~avnom odvjetniku ( l. 206.h), ako postoje osnove sumnje da je po injeno kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokree po slu~benoj du~nosti te da je tim djelom ste ena imovinska korist, dr~avni odvjetnik je du~an odmah poduzimati ili nalagati poduzimanje izvida kako bi se utvrdila vrijednost te koristi te kako bi se utvrdilo gdje se tako ste ena imovina nalazi ( l. 206.i), dr~avni odvjetnik mo~e sam provesti dokazne radnje iz stavka 1. ili njihovo provoenje prepustiti policiji ili nalo~iti istra~itelju ( l. 212. st.2.), dr~avni odvjetnik mo~e provesti ili nalo~iti istra~itelju provoenje dokaznih radnji koje su svrhovite za odlu ivanje o podizanju optu~nice ( l. 213.st.1.), dr~avni odvjetnik mo~e provesti ili nalo~iti istra~itelju provoenje dokaznih radnji ako je to svrhovito za otkrivanje po initelja ili ako postoji opasnost od odgode, ako je po initelj kaznenog djela nepoznat ( l. 214. st.1.), pretragu provode dr~avni odvjetnik, istra~itelj ili policija ( l.219. st. 4.). Ovim nije iscrpljen popis poslova koje obavljaju ili bi trebali obavljati dr~avni odvjetnici vezano uz otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela i njihovih po initelja ve je dan jedan presjek kroz te poslove. Klju no pitanje je koje su tim poslovima pripadajue kompetencije i na kojim se kvalifikacijama i ishodima u enja zasnivaju. Drugim rije ima, na kojim su to studijima, odnosno studijskim ili kakvim drugim programima dr~avni odvjetnici osposobljeni za obavljanje tih poslova. U poglavlju policijskih kompetencija se vidi da je to jedan vrlo slo~en sustav ureen cijelim nizom meunarodnih i domaih propisa pa i tako ureen sustav nije imun na nedosljednosti i zlouporabe. Kod imenovanja dr~avnih odvjetnika odnosno njihovih zamjenika i savjetnika, sukladno Zakonu o dr~avnom odvjetniatvu, kao dokaz o ste enim kompetencijama, izmeu ostalog, zahtijeva se diploma pravnog fakulteta i svjedod~ba o polo~enom pravosudnom ispitu. Jedino je kod imenovanja stru nih suradnika propisano da dr~avno odvjetniatvo mo~e imati slu~benike sa zavraenim preddiplomskim i diplomskim sveu ilianim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveu ilianim studijem ili specijalisti kim diplomskim stru nim studijem kriminalisti kog, defektoloakog, psiholoakog, pedagoakog, ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog smjera, socijalnog rada i drugog odgovarajueg smjera i propisanim radnim iskustvom. Problem je ato se ni na pravnim fakultetima niti na pravosudnom ispitu ne stje u kompetencije potrebne za obavljanje tih poslova. Stje u se kompetencije koje uklju uju razumijevanje zakonodavnog okvira, odnosno kako su pojedine radnje zakonski normirane, ali metodologija, taktika rada i  radni alati se na tim programima naprosto ne u e. Nasuprot tome, policijsko obrazovanje uz izu avanje i razumijevanje zakonskog okvira podu ava polaznike cijelom nizu razli itih metodika i taktika istra~ivanja svih vrsta kriminala te ih obu ava u koriatenju potrebnih alatki, od tehni ko-tehnoloaki najjednostavnijih do najslo~enijih. Istra~ujui studijske programe te ishode u enja i kompetencije koje se stje u na pravnim fakultetima u RH, nisu pronaeni sadr~aji koji bi studente osposobili za obavljanje tih poslova, niti se takve kompetencije spominju kod ijednog studijskog programa. Kod izvora za polaganje pravosudnog ispita takoer nisu pronaeni takvi sadr~aji ni kompetencije. Mada to nije uvjet za imenovanje dr~avnih odvjetnika, identi na situacija je i s programima stru nog usavraavanja Pravosudne akademije. Istina je da se u bogatoj ponudi izbornih kolegija na tri pravna fakulteta nudi kriminalistika i na jednom organizirani kriminalitet koji neki od studenata mogu odabrati, ali niti svi studenti odabiru te kolegije niti se tra~ene kompetencije mogu stei odsluaavai tridesetak sati nastave ma kako ona kvalitetna bila. `to se opremljenosti dr~avnih odvjetniatava ti e, notorna je injenica da se u prostorijama dr~avnih odvjetniatava teako mo~e pronai i obi ni metalni metar, a kamoli iata drugo od potrebnih materijalno tehni kih, informati kih, programskih ili drugih alata neophodnih za obavljanje posla otkrivanja i procesuiranja ka~njivih djela i njihovih po initelja. Viae puta je nedostatna tehni ka opremljenost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), kao specijaliziranog dr~avnog odvjetniatva i drugih dr~avnih odvjetniatava bila temom burnih rasprava u Hrvatskom saboru. Pa kome onda mo~e pasti na pamet da osobe bez odgovarajuih kompetencija i bez odgovarajue materijalno tehni ke baze, ovlasti da obavljaju najdelikatnije poslove otkrivanja i procesuiranja ka~njivih djela i njihovih po initelja, odnosno za provoenje izvida i dokaznih radnji a pri tome se policiju i njene kompetentne stru njake djelomi no ili u cijelosti od toga razvlasti? Svakom je pri tome jasno da se svaka pogreaka u toj fazi kasnije skupo plaa, i u kona nici rezultira nepravdom. `to e biti sutra kad se to isto napravi medicinskoj struci pa se npr. kineziologe ili neke druge stru njake koji poneato znaju o grai tijela, ovlasti da presauju bubrege ili provode kakve druge medicinske zahvate? Izgleda kao pretjerivanje? A kako takvu pojavu nazvati nego sabota~om borbe protiv kriminala od koje koristi imaju samo kriminalci. Na nelogi nost takvog stanja i  proturje je koje se ponekad javlja izmeu pravnog ureenja izvida s jedne strane i stvarnih odnosa i realnih mogunosti ostvarenja zakonskih odredbi (!?) s druge strane upozoravalo se i ranije pa i sa razine zamjenika Glavnog dr~avnog odvjetnika. Novosel  Paj i, naime, skreu pozornost da prou avanje prakse postupanja, kao i niz empirijskih studija provedenih u drugim pravnim sustavima kojih je obilje~je tu~iteljska istraga, pokazuje da je realnost esto sasvim druk ija. Poziva se na empirijske studije provedene u Engleskoj i Walesu, Francuskoj, Njema koj, Nizozemskoj, Poljskoj i `vedskoj koje su pokazale da je u zemljama kontinentalne Europe koje su obuhvaene istra~ivanjima, uloga dr~avnog odvjetniatva u postupku otkrivanja kaznenih djela i po initelja, ali i osiguranju dokaza ograni ena na djelovanje samo u najte~im predmetima te odreeno nadziranje policije u srednje teakim slu ajevima, odnosno da u najveem broju predmeta policija obavlja gotovo cijeli posao, a dr~avno se odvjetniatvo uklju uje nakon utvrivanja injenica. U istom kontekstu isti e gotovo jednoglasnu ocjenu njema kih komentatora da u njema kom kaznenom postupku gotovo u svim predmetima (osim u onim najva~nijim), policija istra~uje samostalno i neovisno o dr~avnom odvjetniatvu, a da se dr~avno odvjetniatvo ograni ava na donoaenje formalnih odluka o optu~ivanju nakon ato policija prikupi dokaze. &(*,* J  t T_  "$0246*@zƽujfbf^fh!hkh4[h{h5+(CJaJh{h4[CJaJh{h{CJaJ hOyOhi hihihihbohOyOhdOPh%h^zhsMh hQ%hOyO5CJaJh%!lhU5h%!lh%!l5hUjh%!l0J5CJUaJhUhU5CJaJhU5CJaJ$*,"&: "248"" $dha$gd4[gd4[ $dha$gdi $dha$gd $dha$gdQ%dhgdQ%$a$gd%!lgdUgd4[zx4DLP j t~`fp !""""""###.$>$$辺Ʈ hUh}#h}#hk&hk&CJaJh{hk&CJaJh{CJaJh{h1d#h/#h[cSh!dhB~h[+jhR0JUhCdh$2h*>hy-h!=hRh4[hCRh$lhlh!2"##(4GKHMJMLM~MM|ObbbbbNk vz4 $dha$gdT" $dha$gd $dha$gda4gdjdp $dha$gd8M $dha$gd4[gdk&$%&&'(((())f*h*j*+>+++++x,,,-V-^-r--.<...*/R/<0>0p00,1.1112ɽɬ{wh('jhiK0JUhUhiKhOhYoh-h&B*phh=h'h[cS h*^h'jhzy0JUhzyhUxhQrhb jhM 0JUhM hk&jh80JUh',h-h8&7B*phh8&7h*222444445555556z6|6`7f78&:(::::::::;;;T;V;z;; <H<< =.===> @"@@@4AtAvA:BNBPBVBù׵ױӱӱ׵ױhL h*^h*^h*^hUhy_0hM_hS0hdh!hHGhEjhy0JUhyhshth,thUh7=8h'Qh4jh-0JUh-h('jh('0JU6VBxBzBBBBPCRC(E*EPF|FFGGGG:GBG\GGRHXJ^JJJKKKLKNKhKKL,LLFMHMLMdMjM|M~MMLN۴zvrhhjdph-hjdp5B*phPMh-hjdp5B*phh-h^5B*phhjdphjdp5ha hs}hs}hs}hRKhldh1*h!hS0hM_ h8Mh8Mhh[cShzyh8M h<h8Mjh*^0JUh#4h*^,LNNNNNNN O&O6OzO|OPP8QRRRS S SSTbTVVVVjYlYYY[[[\]~]]] ^.^4^B^D^^^^^^~___`4`8`μʦh( 2hjcjh/0JUhsh/hGh!njh0JUhh ,jhv]d0JUhyYhj9hehv]dhy_0h1ZhH1h<hLFjh0JUhh68`````parabbbbbbb,c2ccccccdd2dLd^dbdddddeeBedeeeeeeeff.gFgHgbggghhhhh"iа̸̰jhx0JUhbULhxh7h.+h-h}mh6hKh|h honh;qh(Ihh,hKh/| h|=5hVhV5hVhjdph|= h|=h|=hsha46"ijkLkNkk&lHlrltlmmmmoopppppqssTtVtttuuuuuuuuvv v vhwjwxxy y$ydyfyhyz {*{D{F{{ÿûÿûûû𷭷h,ZhT" h~h jh4`0JUh4`jh 0JUh hsh(Ihh""h}hqqh+ h+h+h"hjh/U0JUh/UhhH1hh,7{{~2jB 468:<"h Z|bhjn‹ދ\`čȍLP:>hlFȽȲȽȲȫhU hzhU hzhzh2g hzh2ghQhzh4:jh#0JUh# h=h=h/vh=hXhT"jhT"0JUB4lnlh|F$ & Fdha$gdT"$ & Fdha$gd$ & Fdha$gdU$ & Fdha$gdz$ & Fdha$gd2g $dha$gd# $dha$gdT" $dha$gd=FޗXܞޞ024"$ޢަTX2|¬Ƭ¾h!&9 h!&9h!&9hLhEhV#Ujh50JUhi2jh5jh6R0JUh6R h6Rh6RhX8h8n$jhv0JUhUhvhFvAjhFvA0JUhg hhhhz hzhz2z`l4 B $dha$gdG5g $dha$gd!&9 $dha$gdE $dha$gd5$ & Fdha$gd6R$ & Fdha$gdX8 $dha$gd4[ $dha$gdT"$ & Fdha$gdgjl ,<N<@B$&@B:$4@B2ҸNPdf LԾ־ؾξʾ²²º hkhVrh&h hjhD{0JUh - h4UhphR8h Gh ih2gh%hh:>hG5ghCh-hiB*phhE_hi h!&9h!&9h!&9:ؾĿƿ04"NT|ln dfhjz  ֽޫڣڟhVh75 h#i5 h75h hVLhXh h+fjh^j0JUh^jh ijhm=0JU hm=hm=hm=hh?hMhCh,~jh10JUhhFvA6BZdV$ & Fdha$gdu|$ & Fdha$gdVz4$ & Fdha$gdE`# $dha$gdu|$ & Fdha$gd} $ & Fdha$gd:; $dha$gde $dha$gd+Q $dha$gd78:&BDFdXZdVXv.t "$&ǼǼǵDZǭǦ֦֗hh~h]1 h]1h]1 hhhh(Q h} h} hE`# h:;h:;h} hH1 h:;h+Qh:;h$hbvh+Qjh60JUhyh6h#ihG5g:$&TTBHHHHH4VrijVlmZn $dha$gdC $dha$gd $dha$gdfLC $dha$gd$ & Fdha$gdzbdh:<Xxp.r6N\ӿhh[{hw2hjhHC00JUh7zjh]G"0JUhHC0h]G"hPhEFh)Zhsh$ hh@hh@hA;jhh@0JUhh@hh[ hhbv8RT:`np~HJZ\B @FV8x4~*FƼҸʴְ֬Ƭƨʠjh E0JUhfLCh%'hh!Thz1hJ}h4ShK|h#jhK|0JUhT3h Eh[{hhw^h]jh&J0JUh&JhhchhhH8 $b>@D@ANBPBRBBBBFG.G$H8H>HhHHHHHHHHHHJtKvKKBLDLLLLLLM M*MhMzMMMMMMDNFNJNظظظجذذذذjh1>c0JUh(*h1>chhBh.hXh@Z7hfLC5h@Z7h@Z75hJhFh#jhzk0JUhzkh[{h&4UhfLChhy$|~h<>nܯޯxTǶzl_hj1h<"OJQJ^Jhj1h15OJQJ^Jh1h1OJQJ^Jh?OJQJ^Jh1CJOJQJ^JaJh1OJQJ^Jhj1h1OJQJ^J hj1h1CJOJQJ^JaJ h<"5 h)^5h aBh aB5h)^h !RhSh.:Ah-h.:AB*phh-h10B*ph%J*~h\@ޯرβbdf $ & F kdh^ka$gdP $dha$gdP & F kdh^kgdP$ & F edh^e`a$gdP & F edh^e`gdPTԱֱرβ`bdf bܶ`b ҴziXK: hj1h"CJOJQJ^JaJhj1h)^OJQJ^J hj1h<"CJOJQJ^JaJ hj1h?CJOJQJ^JaJ hj1h aBCJOJQJ^JaJhkZCJOJQJ^JaJ hkZhkZCJOJQJ^JaJh)^OJQJ^Jhj1h1OJQJ^J hj1h1CJOJQJ^JaJh?OJQJ^Jhj1h{DOJQJ^Jhj1h<"OJQJ^Jh1OJQJ^J bܶb ^D ~Z $ & F kdh^ka$gdP & F kdh^kgdP$ & F kdh^ka$gdP \^@BD j~<>±rere[J=JhJhJOJQJ^J!jhJhJOJQJU^Jh|OJQJ^JhJh|OJQJ^JhJh"OJQJ^JhJh<"OJQJ^Jh<"OJQJ^Jhj1h<"OJQJ^Jhm=CJOJQJ^JaJ hm=hm=CJOJQJ^JaJh,CJOJQJ^JaJ h,h,CJOJQJ^JaJh"CJOJQJ^JaJ hj1hCCJOJQJ^JaJ*,|bJ2Z & F kdh^kgd|$ & F kdh^ka$gd| $dha$gdP$ & F dha$gdJ$kdh^ka$gdJ$ & F kdh^ka$gdJ>(*,.&(ķm`O:)jhj1hCCJOJQJU^JaJ hj1h<"CJOJQJ^JaJhj1h<"OJQJ^J(hj1hC0J>*B*OJQJ^Jphhj1hCOJQJ^J!jhj1hCOJQJU^Jhj1h?OJQJ^Jh,OJQJ^JhJh,OJQJ^Jh<"OJQJ^Jh|h|OJQJ^J!jhJhJOJQJU^J%hJhJ0JB*OJQJ^Jphz|`bdڰxcxM*B*OJQJ^Jphhj1h<"OJQJ^J!jhj1h<"OJQJU^Jhj1hk&OJQJ^Jhj1h"OJQJ^J hj1h<"CJOJQJ^JaJ0hj1hC0J>*B*CJOJQJ^JaJph)jhj1hCCJOJQJU^JaJ hj1hCCJOJQJ^JaJFHJL0224&(įp_pFp_8h"CJOJQJ^JaJ0hj1h"0J>*B*CJOJQJ^JaJph hj1h"CJOJQJ^JaJ)jhj1h"CJOJQJU^JaJ0hj1h<"0J>*B*CJOJQJ^JaJph hj1h<"CJOJQJ^JaJ)jhj1h<"CJOJQJU^JaJ!h-h<"B*OJQJ^Jph*jh-h<"B*OJQJU^Jph(h-h<"0J>*B*OJQJ^JphTVZ\ ٫pcpNpcpcpNpAphj1h<"OJQJ^J(hj1h"0J>*B*OJQJ^Jphhj1h"OJQJ^J!jhj1h"OJQJU^J0hj1h"0J>*B*CJOJQJ^JaJph hj1h"CJOJQJ^JaJ)jhj1h"CJOJQJU^JaJ0h czh cz0J>*B*CJOJQJ^JaJph h czh czCJOJQJ^JaJ)jh czh czCJOJQJU^JaJ RTjlnprtvx:<>Z2vrcrYUrQUQUMIB hThThTh>Xh Rh6jh60JUh%!lh%!lPJ^JnH tH h%!ljh%!l0JUh?h<"OJQJ^J(h?h"0J>*B*OJQJ^Jphh?h"OJQJ^J!jh?h"OJQJU^Jhj1h<"OJQJ^J(hj1h"0J>*B*OJQJ^Jph!jhj1h"OJQJU^Jhj1h"OJQJ^Jnv<6*\6Np4gd gdygdzy$a$gd$ & F kdh^ka$gd|68 ,f&~JPRT*,0~ 8TLT\^vxjh*^h*^U h*^h*^jh*^h*^0JUhyjhy0JUhzhzyjhzy0JUhzwh>Xhqh( h3h*B*ph hzhzjhzhzU hzh/jhzh/0JU h,h,h,h/jh/0JUhjh0JUhhv]djhv]d0JU hhhjh0JUhLh*^h*^0J>*B*phjh*^h*^U h*^h*^ Z46|~*,Rʿʆ{wmih#jh#0JUh= h hT"hT"jhT"0JUh4`h<"jh4`0JU hzh hzhz0J>*B*ph hzhzjhzhzUh jh 0JUh/Ujh/U0JUhLdhxjhx0JUh/hz&@|*R |Jh !#$2$$ & F ^`a$gdd & F gd]G"gdh@gd igdVLgd#gd RTV  \^|~l&(~~~tpfb[b hm=hm=hm=jhm=0JUh1jh10JUhhD{jhD{0JU h5h5h5jh50JUh6Rjh6R0JUhvjhv0JU hVLhFvAhVLhVL0J>*B*ph hVLhVLjhVLhVLUhVLhhFvAjhFvA0JU!(HJLNPZ\dhj    J!L!!!!!l"޺rrcXhdh]G"CJaJjhdh]G"CJUaJhdh]G"0J>*B*ph hdh]G"jhdh]G"Uh]G"jh]G"0JUhh@jhh@0JU h6h6h6jh60JUh^jh^j0J>*B*phjh^jh^jU h^jh^jjh^jh^j0JU h ihm= h ih i"l"n"#########$$$$$2$4$f%h%~&&&&&&&&&d'f''''(((øåøҋ|u|f|b^b|u|f|b^bhhzhHC0hHC00J>*B*ph hHC0hHC0jhHC0hHC0UhHC0jhHC00JUhCJaJhzCJaJ$hzhz0J>*B*CJaJphhzhzCJaJjhzhzCJUaJhdh]G"CJaJ$hdh]G"0J>*B*CJaJphjhdh]G"CJUaJ$2$&&(*./~02n3456p9;;<@<Z? @AA^B`BdBgd||gdgdKgd1>c & F gd&JgdHC0 & F gdHC0((>)X))****++"+p++++,,,,-....@.B.D.L.R.X/Z/f/p///~0001222222նʯʯʯ}sjhU0JUh d hhyh1>c h1>ch1>ch1>cjh1>c0JUhzkjhzk0JUhy$ h Eh Ejh Eh E0JU h Ehzhz h EhR6 h EhK|jh EhK|0JUh=}XhPph&Jjh&J0JU-22J3P3^3n3p3r3t333^4`444444T555556688"9X9^9n9p9r9t9v9n:p:ݿݵxtibi hK$hK$jhK$hK$UhK$jhK$0JUhyXhXh= jh= 0JUhKjhK0JUh S h+fh+fh+fjh+f0JUhwhoho0J>*B*phjhohoU hohojhoho0JUh[ hUhUhU$p:L;N;R;t;;;;;;;;<<@<B<<=>>?.?2?B?H?V?X?Z?\?^?z?????@AAAAɻ~~wswsijh0JUh|| h||h|| h5h5h5jh50JU hhhh^{ hhhjh0JUhO,jhO,0JUhU0NhCjhC0JUhK$hw hK$hK$jhK$hK$UhK$hK$0J>*B*ph'AAAAZB^B`BbBfBhBlBnBrBtBxBzBBBBBBBBBBBBBBѼh?h<"OJQJ^Jh^0JmHnHuh6 h60Jjh60JUjh\eUh\e hfhfhfjhf0JUhdBfBjBlBpBrBvBxBBBBBBBBB$ & F kdh^ka$gd|h]hgd1d# &`#$gd1d#21h:pl&. A!"#$% s0082 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtHL`L Normal$CJOJQJ^J_HaJmHsHtHL@L 4[Naslov 1$<@&5CJ KH \aJ >A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa >@> R Tekst fusnoteCJaJ>&`> R0Referenca fusnoteH*8 @8 1d#0Podno~je  p#2)@!2 1d# Broj stranicef@2f }8 Odlomak popisad^m$CJOJPJQJ^JaJH/AH tTekst fusnote Char OJQJ^J6U`Q6 G5g Hiperveza >*B*phcL>bL 6V00Naslov$a$5CJ KHOJQJ\^JaJ L/qL 6V00 Naslov Char5CJ KHOJQJ\^JaJ F/F E0 Podno~je CharCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,K_&-!~$\".[RnqjdFTl/ Ƈ5g2='<߫s @&WzܟVr}fgX ^Z|wjk۾xJ{~?(xJ3 kz^BJ tɯUjsȄVxJ|jȫKN1aVkzȒ>$"AbG,fxFP !Px33åJ_ԕH |>JLAN_>y'Ϟ<5[2nx۽^|ۏoN:/_wBq7^~_??xo'@Is ;wY ,!"E;r#9OQdu H x} < 73F;,FᦜK pO'sw#,3XbsؠyX)pocbuD8A!90ietD ۈ}èm]|d"@B~h.Pds9DDh#9X$#2=Ŕ91fs;jI 2cO>]D&2s1#0Q4a$ugJ9wyoM}t@auJK.cf`A'+`zD3E~MNADOxaYtc#vBwӍ5 ߆[%cv;nQ?ʶm>tmk]Wh}B({\m9tqz|,Ky'n e$L|AD8 eW:;3a믆%Σ}6NYexGb5^qx)V_=۩z\^!MfZHԗ2Hf!V^X4-,2U,Z69j&`OUSevU2gӨC,+`uyrui# L*2qVr<4.*= 5֊F.5حkusrkUJff-wp͠v":h#7eepE `iA8>vum.nmw x?K=GCШ&3Iƛ2,5;5{rgP;OTtGXKu~[Z,*D?`A<"xNWÇh$l-Hd\9%?(~URᷫW=\v*O0*K^CEv7b囶+#:[)* \1bg(X\ { yKwaJ%)*+P--M2949[:::;BxJ]KM N'[]NaMdfg1suxayyu}~؁zu+$֗sJDE@  !"#$%&'()*+,-./012345678c`Z*s9 _ &  Z n 8GjyOM N"##$$%&&')<)P)e)*+,t,w, $$$'z$2VBLN8`"i{FؾJN[qނ8T > ZR(l"(2p:AB"#%&'(*,./01245689:<=>?"4ZnJ 2$dBB$)+-37;@AiUN:<`vxPlRUCE7`b XXXXXXXXXXXXX  '!!;q 2 )lA{ 3^1$@%t%'|((w,XXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?"#0145@AIJRTWX^_bcklnotu #.1359DEIJMTalopy}#$.36BDHRSWX]^hmuv}~  #$,-1256?@HT[`cktx~      % & 3 5 @ A L U _ a k u z { ##33JJa^o^ddDiMij&jXkakϓؓ{~OXJSsyNT#+giQZ[hS_Taw|:@'6>jlMODPBNjp *4LN`b  #$/ENOUYhinruvTU]^cetu    km{|z{!!##$$$$%%F/I/z/|/3399m;n;>>??pArABB5C7CCCzD{DEE|E}EEE5F6FFFGG"H#H^H_HAIBIIIzJ{J^K`K?"#EFtuTU^_PQgVW/0M;awkTD8a ps mpgj7:*- Flo?36gj{~6 #&),EHTWwP%\_kZ][^ O IL]`ruXY"%XX X!XUaUaVaVaxayacccOdSeXeqeseee;<tQghiiWWT $V]UTVRS[  @Is#XX X!XUaUaVaVaxayacccOdSeXeqeseee;<tQghiiWWT n0h/2DDEFJKLMy} N/ 4rYa }6~uK#-^f {cb0mS5w9^+Hnx,UoQjWR<H-V@ȑlWB5(_ 808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh ^`5hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH80^8`0o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh ^`5hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( N/ ,UoQ(_+HH-V5w9}WRK#-rYalW{cb06 S pex4|bN  Z,. .  @0.65@UAoPUNy"[Pp[+LFzkzCT hxMCs F M  [ ( - b ef  = -Tu}.CdCRO_e:/BWtR6P%'Kia36O#o?6EK)EEX 7 IU } !JB!""<"]G"/#E`#1d#}#C$K$8n$oB%Q%J&k&('5+(W)(*&+*+.+O,Y , ,,',f-"0/10HC0S06V0y_01H1N1j1l1{1( 223l#3/o3A"4#4&4QW4Vz4^H5k67 78&7@Z77=8R8T8!&9^9~:A;o.<==m=>>! ??.:AFvA aB CCfLC~C EEF GHG-0H8HFHc\cjc:d ddv]dwd/e\ef+f+f8f2gG5g#ici$ji2jkZjgj kok.kzkl%!l$l;l}monX obopp"p pBpjdp;)qVrs%s>(subv%wnKwzw)xUxyxyyhyzy7z czD{[{^{|u|||/|)}J}r}B~@ Yo|= 3"*>"hszHy%&|=QQrLdT3T"ug a/%O1Z^ Py-)Z"_p>X,h@X8Dt_O.Mld2l&E* k;qq<xF3j9M"-p,SVkU^jaz1',@zC 1*5U%w28LLiC,Z25COV@,-+Q}7U^G3'Qq[27L]dqq$2?m~)GQ(JLs$; CKBwevlS}8,t&Jdpt t[ m"y$]1g<,~zM^zK[(IM|>{@ "$()*-./02469=>?@ABCEFIKLNTUVWXZ\^_`adefgkxz{~S $@ $*.8<@BHLT@X^`bdhlpv~>UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7..{$ Calibri7$BCambria?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"100 6p 6p!x4 2qHP ?4[2!xx IZM}M@         Oh+'0L    ,4<DIZMNormalM2Microsoft Office Word@@PЃ @PЃ  6 ՜.+,D՜.+,L hp|  PAp II NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAEL$:https://www.pak.hr/programi-strucnog-usavrsavanja-18.htmlh|!https://pravosudje.gov.hr/pristup-informacijama-6341/ostale-informacije/ispiti/pravosudni-ispit/izvori-za-polaganje-pravosudnog-ispita/6224)https://www.pravo.unizg.hr/pravni-studijF^Uhttps://www.pravos.unios.hr/integrirani-preddiplomski-i-diplomski-sveucilisni-studij?g,http://www.pravst.unist.hr/program.php?p=112b<https://www.azvo.hr/hr/ured-enic-naric/regulirane-profesijet1lhttps://www.pravri.uniri.hr/hr/studiji/diplomski/41-hr/studiji/diplomski/782-integrirani-ishodi-ucenja.htmlbahttps://www.sindikatpolicije.hr/storage/userfiles/files/SPH-IK-istra%C5%BEivanje 2018_ FINAL.pdfqy http://www.nestali.hr/ZX http://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2017-05/Strategija CPU i razvoja karijere u RH 2016.-2020..pdf'j4http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=518056yohttps://www.vecernji.hr/premium/i-policajci-bjeze-u-njemacku-i-irsku-mup-svaki-mjesec-napuste-32-osobe-1181391{}Lhttps://mup.gov.hr/UserDocsImages/Natjecaji/2019/Prosinac/Interni oglas 5.%6y$ohttps://www.vecernji.hr/premium/i-policajci-bjeze-u-njemacku-i-irsku-mup-svaki-mjesec-napuste-32-osobe-1181391'j!4http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51805EL:https://www.pak.hr/programi-strucnog-usavrsavanja-18.htmlh|https://pravosudje.gov.hr/pristup-informacijama-6341/ostale-informacije/ispiti/pravosudni-ispit/izvori-za-polaganje-pravosudnog-ispita/6224)https://www.pravo.unizg.hr/pravni-studijF^Uhttps://www.pravos.unios.hr/integrirani-preddiplomski-i-diplomski-sveucilisni-studij?g,http://www.pravst.unist.hr/program.php?p=11t1lhttps://www.pravri.uniri.hr/hr/studiji/diplomski/41-hr/studiji/diplomski/782-integrirani-ishodi-ucenja.html2b <https://www.azvo.hr/hr/ured-enic-naric/regulirane-profesije%" Xhttps://mup.gov.hr/UserDocsImages/Natjecaji/2019/Prosinac/Interni oglas 5. prosinca.pdfbahttps://www.sindikatpolicije.hr/storage/userfiles/files/SPH-IK-istra%C5%BEivanje 2018_ FINAL.pdfZXhttp://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2017-05/Strategija CPU i razvoja karijere u RH 2016.-2020..pdfqyhttp://www.nestali.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry F)p @1TableBkWordDocument 4SummaryInformation(xDocumentSummaryInformation8 MsoDataStoreBd h MUTK1QE4E0NDSI==2Bd h Item 2PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q