Naslov
Mogućnost proizvodnje biovodika iz otpadne hrane
(The possibility of producing biohydrogen from waste food)

Autori
Marinšek Logar, Romana ; Vodovnik, Maša ; Muri, Petra ; Panjičko, Mario ; Zupančič, Gregor Drago

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Neke mogućnosti iskorištenja nusproizvoda prehrambene industrije - Knjiga 2

Urednik/ci
Šubarić, Drago ; Babić, Jurislav

Izdavač
Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2019

Raspon stranica
259-275

ISBN
978-953-7005-64-1

Ključne riječi
otpadna hrana , biovodik ; anaerobna mikrobna razgradnja
(waste food ; biohydrogen ; anaerobic microbial degradation)

Sažetak
Kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, u posljednje se vrijeme poseban naglasak posvećuje proizvodnji biovodika iz različitih vrsta biomase procesom tamne fermentacije. Tamna fermentacija je proces s niskom ugljičnom bilancom, kojem niska učinkovitost pretvorbe supstrata u vodik i nezadovoljavajuća stabilnost procesa u kontinuiranom režimu rada zasad još uvijek ograničavaju učinkovit prijenos procesa na komercijalnu razinu. Iz tog su razloga trenutačna istraživanja usmjerena na proučavanje postupaka za povećanje učinkovitosti procesa anaerobne mikrobne razgradnje organskih tvari te istovremeno i optimizaciju proizvodnje biovodika kao konačnog produkta. Istraživanja su usmjerena na testiranje različitih otpadnih organskih sirovina kao supstrata za proizvodnju biovodika, među kojima izraziti potencijal pokazuju otpadna hrana, poluproizvodi iz prehrambene industrije te organski otpad iz kućanstva. Na proizvodnju vodika utječu brojni okolišni i procesni čimbenici, kao i izvor te pred- priprema djelujućih anaerobnih mikroorganizama. Danas se najviši prinosi vodika ostvaruju kada se mikrobna zajednica koja potječe iz metanogenog bioreaktora izlaže termičkoj obradi pri temperaturi od 80°C tijekom nekoliko sati. Tijekom termičke obrade, uništavaju se metanogene arheje, a vodiko- producirajuće bakterije (prije svega vrste iz roda Clostridium i Baciullus) pri tome sporuliraju i dalje prelaze u vegetativni oblik pri procesnoj temperaturi od 37°C, koja je optimalna za proizvodnju vodika. Proizvodnju vodika također pospješuje i imobilizacija bakterija na različite nosioce kao što su aktivni ugljen i ekspandirana glina. Trenutna su istraživanja usmjerena prije svega na dizajniranje proizvodnje biovodika pri niskim pH vrijednostima (4±2), odnosno u području gdje je proizvodnja tehnološki i ekonomski najpovoljnija. Visoke prinose i stabilnu proizvodnju vodika istraživači su postigli ne samo na modelnom supstratu – glukozi, već i primjenom kuhinjskog otpada kao supstrata (168 NL H2/kg organske tvari). Godišnje u EU kao otpad završi gotovo 88 milijuna tona hrane tako da poljoprivredno- prehrambena proizvodnja značajno utječe na stvaranje učinka staklenika. Stoga se kao jedna od mogućnosti smanjenja globalnog učinka staklenika nameće konverzija otpadne hrane u biovodik, jedan od najčišćih energenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA