Pregled bibliografske jedinice broj: 1053961
Plan pripravnosti za slučaj nuklearne ili radiološke opasnosti
Plan pripravnosti za slučaj nuklearne ili radiološke opasnosti // Zbornik radova šestog simpozija Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja / Garaj-Vrhovac, Verica ; Kopjar, Nevenka ; Miljanić, Saveta (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja, 2005. str. 11-15 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1053961 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plan pripravnosti za slučaj nuklearne ili
radiološke opasnosti
(Nuclear or radiological emergency preparedness
plan)
Autori
Škanata, Dejan ; Medaković, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova šestog simpozija Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja
/ Garaj-Vrhovac, Verica ; Kopjar, Nevenka ; Miljanić, Saveta - Zagreb : Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja, 2005, 11-15
Skup
VI. simpozij HDZZ
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 2005
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Plan pripravnosti ; Nuklearna opasnost ; Radiološka opasnost
(Emergency plan ; Nuclear emergency ; Radiological emergency)
Sažetak
Obveza izgradnje sustava pripravnosti za slučaj nuklearne ili radiološke nesreće je neupitna za svaku državu, pa tako i za onu koja na svojem teritoriju nema instaliranih nuklearnih postrojenja. Naime, jedna od bitnih karakteristika nesreće na nuklearnom postrojenu je mogućnost prijenosa onečišćenja (radioaktivnog oblaka), na relativno velike udaljenosti. S druge strane, u zdravstvenim i znanstvenim institucijama svake države, kao i u različitim industrijskim postrojenjima smještenim na njenom teritoriju, koriste se izvori zračenja. Također, prometnicama svake države obavlja se transport radioaktivnim materijalima. Drugim riječima, postoji sasvim dovoljno razloga da se u svakoj državi izgradi sustav pripravnosti za slučaj nuklearne ili radiološke nesreće. Da bi se sustav pripravnosti mogao izgraditi, periodično provjeravati i potom unapređivati potrebno je da postoji odgovarajući plan. Uobičajeno je takve planove razvijati na državnoj i na lokalnim razinama. Isto tako, uobičajeno je da takvi planovi postanu sastavnim dijelom zakonodavnog okvira koji regulira pitanja zaštite i spašavanja stanovništva i zaštita okoliša. Takvi se planovima izrađuju na temelju unaprijed definiranih funkcionalnih, organizacijskih i logističkih zahtjeva. U tim planovima se definiraju odgovornosti pojedinih sudionika u sustavu pripravnosti i određuje način financiranja pojedinih segmenata plana. Dobri primjeri koji idu u prilog ovakvoj konstataciji su Državni plan za zaštitu voda (NN-8/99) i Državni plan obrane od poplava (NN-8/97).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb