Naslov
Kawasakijeva bolest - inkompletni oblik u dojenačkoj dobi
(Kawasaki disease - an incomplete form in infancy)

Autori
Radonić, Marija ; Betica Radić, Ljiljana ; Đapić, Petra ; Sršen Krstulović, Marija ; Krnjajić, Paula

Izvornik
Paediatria Croatica. Supplement 2 (1330-724X) 62 (2018); 274-274

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, ostalo

Ključne riječi
nekompletna kawasakijeva bolest
(incomplete kawasaki disease)

Sažetak
Uvod: Nekompletna Kawasakijeva bolest (KB) odnosi se na pacijente koji ne ispunjavaju sve zadane kriterije za KB, a imaju povišenu temperaturu pet i vise dana te dva ili tri od klasičnih simptoma bolesti (osip, konjunktivitis, promjene po udovima, eritem usne šupljine i usana te otok limfnih čvorova na vratu). Na nekompletni KB još upućuje udruženost simptoma injiciranih konjunktiva i perianalnog eritema s ranom deskvamacijom u pacijenata s vrijednošću trombocita > 450 000 sedam dana nakon početka temperature. Učestalost nekompletnog KB-a veća je u dojenačkoj dobi, gdje se opisuje i paradoksalno veća incidencija aneurizmi koronarnih arterija u odnosu na tipični oblik bolesti, posebno u neprepoznatih i neliječenih pacijenata. Prikaz slučaja: Muško dojenče u dobi od četiri mjeseca, dotad zdravo, primljeno je na odjel u četvrtom danu bolesti zbog visoke temperature. Zbog sumnje na alergijsku reakciju ambulantno je dobilo metilprednisolon i antihistaminik jednokratno dan prije prijma. U statusu na prijmu bilo je razdražljivo. Tijekom boravka po koži ima makulozni osip, injicirane konjunktive, hiperemično ždrijelo i usne, izražene papile na jeziku. Perianalni eritem s ljuštenjem osmog dana istodobno s periungualnim ljuštenjem. U laboratorijskim nalazima povišene vrijednosti sedimentacije eritrocita, C- reaktivnog proteina, leukocita, serumskog Ig A-a, sedmog dana i trombocita. U urinu sterilna piurija. EKG i UZV srca uredni. Zbog kliničke sumnje na KB desetog dana dobio i.v. gamaglobuline 2 g/kg i acetilsalicilnu kiselinu 100 mg/kg u četiri doze, našto je istog dana afebrilno uz oporavak općeg stanja. U nastavku dobivao acetilsalicilnu kiselinu u maloj dozi i uz nadzor kardiologa slijedeći AHA smjernice. Rasprava/zaključak: Postavljanje dijagnoze KB-a u dojenačkoj dobi dodatni je izazov zbog brojnih bolesti simptomi kojih se preklapaju s kliničkim kriterijima KB-a. Kod svakog stanja s povišenom temperaturom od pet dana i dulje, bez jasnog uzroka i u odsutnosti klasičnih kriterija za KB, koji imaju nisku osjetljivost i specifi čnost, potrebno je u obzir uzeti i druge kliničke znake i laboratorijske nalaze te diferencijalno dijagnostički razmotriti nekompletni oblik KB-a. Pravodobna primjena i.v. gamaglobulina značajno smanjuje òštećenja koronarnih krvnih žila (5%), za razliku od neliječenih (15-25%).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA