Pregled bibliografske jedinice broj: 1053262
“IN VITRO IN VIVO” kliničko značenje rezistencije na antibiotike
“IN VITRO IN VIVO” kliničko značenje rezistencije na antibiotike // 7. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem / Škerk, V (ur.).
Zagreb: Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2015. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1053262 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
“IN VITRO IN VIVO” kliničko značenje rezistencije na antibiotike
("IN VITRO IN VIVO" clinical significance of antibiotic resistance)
Autori
Betica-Radić, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
7. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem
/ Škerk, V - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2015
Skup
7. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.05.2015. - 10.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rezistencija na antibiotike, kliničko značenje
(antibiotic resistance, clinical significance)
Sažetak
Prisutnost bakterija ne mora nužno ukazivati na infekciju, ključno je razlikovanje normalne flore od patogenih mikroorganizama. Zato uspješna antimikrobna terapija započinje odlukom za liječenjem. Za liječenje rezistentnih GPB postoje relativno obećavajući lijekovi: linezolid, tigecycline, quinopristin/dalfopristin, oritavancin, telavancin, dalbavancin, daptomycin, ceftobiprole. Zabrinjava nedostatak lijekova za liječenje rezistentnih GNB iz tzv «ESKAPE/ ESCAPE» skupine bakterija koje su uzročnici brojnih bolničkih infekcija: Enterococcus faecium, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacter species. Izvješćivanje o rezultatu osjetljivosti: osjetljiv, intermedijaran ili rezistentan, kliničaru pruža informaciju potrebnu za odabir odgovarajuće terapije. Dobra in vitro osjetljivost uzročnika na antimikrobna sredstva nije uvijek pouzdan pokazatelj terapijskog uspjeha. Pogotovo ako osjetljivi mikroorganizmi žive u biofilmu ili čak unutar stanice domaćina, oni mogu biti refrakterni ili nedostupni terapiji. Različitosti u farmakokinetici, farmakodinamici i njihovom odnosu, imaju utjecaj na optimalni režim doziranja antibiotika. Određeni farmakokinetski i farmakodinamski pokazatelji (PK/PD): Cmax/MIC, AUIC i T>MIC, mogu predvidjeti mikrobiološki i klinički odgovor. Ovisno o vrsti antibiotika, koncentracija u krvi ili tkivu trebala bi biti iznad MIK-a za 50-75 % od intervala doziranja (ovisnost o vremenu, npr. za β - laktame i većinu " bakteriostatskih " antibiotika) ili bi trebala premašiti MIK 10 do 12 puta (učinak ovisan o koncentraciji, npr. za aminoglikozide i fluorirani kinolone ). Integracija farmakokinetskih i farmakodinamskih karakteristika trebala bi olakšati izbor i režim doziranja antibiotika. Učinkovitost antibiotika „in vivo“ uključuje više čimbenika: farmakološka svojstva (npr. apsorpcija, distribucija, koncentracija u tekućinama i tkivima, vezanje na proteine, metabolizam i izlučivanje) ; farmakodinamiku ( tj. režim doziranja antibiotika ovisno o koncentraciji u krvi ili na mjestu infekcije) ; interakcije s drugim lijekovima ; obrambene mehanizme domaćina (npr. u neutropeničnih ili drugih imunokompromitiranih bolesnika ).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
