Naslov
Terapijske opcije liječenja infekcija uzrokovanih s ESBL/ SPICE rezistentnim mikroorganizmima
(Therapeutic treatment options for infections caused by ESBL / SPICE resistant microorganisms)

Autori
Betica-Radić, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
8. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem - KNJIGA SAZETAKA / Škerk, V - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2016

Skup
8. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.05.2016. - 15.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
infekcije mokraćnog sustava, ESBL rezistencija
(urinary tract infections, ESBL resistance)

Sažetak
Neki Gram-negativni mikroorganizmi produciraju beta laktamaze koje mogu hidrolizirati peniciline i cefalosporine. To su ESBL (beta- laktamaze proširenog spektra) i AmpC inducibilne beta-laktamaze, koje produciraju tzv "SPICE" mikroorganizmi. Zbog problema rezistencije, liječenje infekcija uzrokovanih ovim mikroorganizmima je izazov, dok ujedno nema dovoljno dokaza da su ti mikroorganizmi virulentniji od osjetljivih gram-negativnih bakterija. ESBL: vanbolničke i bolničke Enterobacteriaceae koje produciraju ESBL prisutne su diljem svijeta. Pouzdana identifikacija ESBL mikroorganizama u laboratorijima može biti izazov, pa je njihova učestalost vjerojatno podcjenjena. ESBL su pronađene isključivo u gram-negativnih mikroorganizama, ponajprije u Klebsiella pneumoniae, Klebsiella oxytoca i Escherichia coli, ali i u Acinetobacter, Burkholderia, Citrobacter, Enterobacter, Morganella, Proteus, Pseudomonas, Salmonella, Serratia i Shigella spp. Geni koji kodiraju ESBL nalaze se prvenstveno na plazmidima kod nekih sojeva E. coli, K. pneumoniae, a povremeno u Proteus vrsta. „SPICE: je akronim za gram-negativne bakterije koje posjeduju inducibilne, kromosomalne gene za beta-laktamaze poznate kao AmpC. Rezistencija se pojavljuje tek nakon izlaganja beta-laktamskim antibioticima. Mikroorganizmi iz ove skupine su: Serratia, Providencia "Indol-pozitivna" Proteus vrsta, Citrobacter i Enterobacter vrsta. Ostali mikroorganizmi u ovoj klasi su: Acinetobacter, Cronobacter, Edwardsiella, Hafnia, Morganella, i rijetko Pseudomonas. Klase antibiotika koji ne induciraju gen AmpC uključuju: TMP / SMX, karbapeneme, aminoglikozide, fluorokinolone. Empirijski izbor: peniciline (sa ili bez inhibitora beta-laktamaza) i cefalosporine općenito treba izbjegavati. ESBL mogu biti inhibirane beta-laktamaza inhibitorima (npr tazobactam) in vitro, ali postoji zabrinutost zbog visokog neuspjeha liječenja kada se ta sredstva upotrebljavaju in vivo. Karbapenemi su najbolji antimikrobni agens za liječenje infekcija uzrokovanih ovim mikroorganizmima, od ostalih lijekova tu su fosfomycin i tigecycline, te novi lijekovi koji nisu registrirani u Hrvatskoj (ceftolozane- tazobactam i ceftazidime-avibactam). Opcije za druge lijekove, ovisno o osjetljivosti, uključuju i: nitrofurantoin (samo za cistitis), trimetoprim-sulfametoksazol, aminoglikozide i fluorokinolone. Za teške i po život opasne infekcije izbor je: meropenem 1g IV svakih 8 sati (2 g IV svako 8h za CNS infekcije) ili ertapenem 1g IV svako 24h (ne za liječenje Pseudomonas, Acinetobacter ili infekcija CNS- a). Alternativna terapija kod alergija: ukrižna alergija na karbapeneme i penicilin je ~ 1%. Karbapenemi se stoga mogu sigurno koristiti kod većine pacijenata, osim ako nije dokumentirana anafilaksija na penicilin. Faktori rizika za infekcije uzrokovane s ESBL i "SPICE" mikroorganizmima uključuju: prethodni i / ili produženi boravak u bolnici ; hemodijaliza ; prethodno i / ili dugotrajno korištenje antibiotika ; prethodna infekcija ili kolonizacija ovim mikroorganizmima unutar zadnja 3 mjeseca ; putovanje u područja s visokim stopama rezistencije. Kod liječenja bolesnika s faktorima rizika i kod teških, po život opasnih infekcija, treba razmotriti upotrebu inicijalne empirijske antibiotske terapije koja pokriva navedene rezistentne mikroorganizme ; međutim, po mikrobiološkim nalazima, ako nema izolata ESBL / "SPICE" mikroorganizama, potrebno je terapiju promijeniti na antibiotik užeg spektra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA