Naslov
Kliničko značenje rezistencije na antibiotike
(Clinical significance of antibiotic resistance)

Autori
Betica-Radić, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
CROCMID 2013 Knjiga sažetaka/Abstract book / Bradarić, Nikola ; Tambić Andrašević, Arjana - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za mikrobiologiju ; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, 2013

Skup
10. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i 7. hrvatski kongres o infektivnim bolestima

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 24.10.2013. - 27.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
antbiotici, rezistencija, MIK
(antibiotics, resistance, MIC)

Sažetak
Racionalno liječenje infekcija temelji se na pomnom odabiru i režimu doziranja odgovarajućeg antimikrobnog lijeka koji će u idealnim uvjetima eradicirati patogena, tako da domaćin može započeti oporavak bez recidiva i izbjeći pojavu rezistentnih mikroorganizama . Za neka tkiva, prisutnost bakterija ne mora nužno ukazivati na infekciju. Treba razlikovati normalnu floru od patogenih mikroorganizama. Stoga uspješna antimikrobna terapija započinje odlukom za liječenjem. Izvješćivanje o rezultatu osjetljivosti: osjetljiv, intermedijaran ili rezistentan, kliničaru pruža informaciju potrebnu za odabir odgovarajuće terapije. U idealnom slučaju, režim doziranja se temelji na vrijednosti minimalne inhibitorne koncentracije ( MIK ) antibakterijskog agensa za određenog patogena, što može pomoći liječniku u odabiru između sličnih lijekova. Dominantna odrednica bakterijskog odgovora na antibiok je vrijeme u kojem razina antibiotika u krvi prelazi MIK (učinak ovisan o vremenu) ili najviša razina antibiotika u krvi u odnosu na MIK (učinak ovisan o koncentraciji ). Ovisno o vrsti antibiotika, koncentracija u krvi ili tkivu trebala bi premašiti MIK 10 do 12 puta (učinak ovisan o koncentraciji, npr. za aminoglikozide i fluorirani kinolone ) ili biti iznad MIK-a za većinu ( 50-75 % ) od intervala doziranja (ovisnost o vremenu, npr. za β - laktame i većinu " bakteriostatskih " antibiotika). Integracija farmakokinetskih i farmakodinamskih karakteristika trebala bi olakšati izbor i režim doziranja antibiotika. Otpornost mikroorganizama podrazumijeva povećanje uobičajenog raspona MIK-a koje se ne mogu postići uobičajenim terapijskim dozama. Učinkovitost antibiotika „in vivo“ uključuje više čimbenika: farmakološka svojstva (npr. apsorpcija, distribucija, koncentracija u tekućinama i tkivima, vezanje na proteine, metabolizam i izlučivanje) ; farmakodinamika ( tj. režim doziranja antibiotika ovisno o koncentraciji u krvi ili na mjestu infekcije) ; interakcije s drugim lijekovima ; obrambeni mehanizmi domaćina (npr. u neutropeničnih ili drugih imunokompromitiranih bolesnika ) . Testiranje osjetljivosti je dinamičan proces, a rad na usklađivanju standarda za razvoj i interpretaciju antibiograma u Europi, provodi se u okviru European Committee for Antibiotic Sensitivity Testing ( EUCAST). Od 1996., kada je u Hrvatskoj osnovan Odbor za praćenje rezistencije na antibiotike, velika pažnja je usmjerena na interlaboratorijsku standardizaciju i održavanje kvalitete u provođenju testova osjetljivosti na antibiotike. Od 2011. godine Odbor se pridržava EUCAST standarda testiranja osjetljivosti na antibiotike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA