Naslov
Praćenje širenja amorfe (Amorpha fruticosa L.) na području Lonjskog polja korištenjem satelitskih snimaka
(Monitoring the spread of amorpha (Amorpha fruticosa L.) in the area of Lonja Field by usage of satellite imagery)

Autori
Skokić, Dorian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.02

Godina
2020

Stranica
44

Mentor
Jelaska, Sven D.

Ključne riječi
amorfa, NDVI, satelitske snimke
(Amorpha, NDVI, satellite imagery)

Sažetak
Amorfa (čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa L.) je biljka iz porodice Fabaceae, kod nas znana i kao murvan, bagremac te divlji bagrem. Potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u Englesku još 1724. U Hrvatsku se počela širiti iz Mađarske u prvoj polovini prošlog stoljeća i kod nas ima status invazivne vrste. Svrha rada je bila otkriti efikasne metode praćenja amorfe na području Parka prirode Lonjsko Polje. Za testiranje mogućnosti njenog praćenja daljinskim promatranjem, koristio sam Landsat satelitske snimke iz 2000., 2006. i 2017. godine. Kao referentnu kartu koristio sam kartu staništa Parka prirode Lonjsko polje iz 2006. godine. Na referentnoj karti staništa testirao sam točnost kontrolirane klasifikacije (MAXLIKE) satelitske snimke, vegetacijski indeks NDVI (normalized difference vegetation index) te spektralni potpis sastojina amorfe kroz sve kanale 30-metarske prostorne razlučivosti. Postupke kontrolirane klasifikacije, NDVI-a i spektralnih potpisa amorfe sam radio korištenjem programa IDRISI, QGis i SAGA. Najtočnijom se pokazala metoda spektralnih potpisa koja, za razliku od indeksa NDVI koji predstavlja omjer dva spektralna kanala, koristi 5 spektralnih kanala u vidljivom i blisko-crvenom dijelu spektra. Površine pod amorfom (uključujući i mješavine s drugim stanišnim tipovima) su se povećavale od predviđenih 12, 9 % u 2000. godini, preko 45 % u 2006, i 58 % u 2017. godini. No, navedene površine sadržavale su i značajan udio pod šumama jasena i hrasta lužnjaka. Za dobivanje veće točnosti korištenjem Landsat satelitskih snimaka, bilo bi potrebno koristiti snimke iz više razdoblja tijekom vegetacijske sezone, što bi moglo povećati razlikovanje sastojina amorfe od mlađih sastojina jasenovih i lužnjakovih šuma te povećati njihovu primjenjivost u praćenju širenja amorfe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA