Naslov
Uloga teriogenologa i primjena kliničkih veterinarsko-ginekoloških tehnika u praćenju, zaštiti i upravljanju populacijom smeđeg medvjeda (Ursus Arctos) u Hrvatskoj
(Role of Theriogenology and application of clinical veterinary reproduction techniques (VRT) in monitoring, protection and preservation of bear population (Ursus arctos) in Croatia)

Autori
Prvanovic Babic, Nikica ; Reljic, Slaven ; Beck, Ana ; Huber, Djuro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Proceedings & Abstracts of the 10th International Scientific/Professional Conference Agriculture in Nature and Environment Protection / Mijić, Pero ; Ranogajec, Ljubica - Vukovar : Glas Slavonije, 2017, 94-99

Skup
10th International Scientific/Professional Conference Agriculture in Nature and Environment Protection

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 05.06.2017. - 07.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
smeđi medvjed ; rasplođivanje ; zaštita populacije
(brown bear, reproduction, preservation of population)

Sažetak
Medvjed je kao najveći kopneni sisavac na našim prostorima, istovremeno zaštićena životinja ali i u stalnoj opasnosti od lovaca, prometa i rijetko/ponekad krivolovaca. Promjena staništa u kojem medvjedi žive uz istodobne pokušaje očuvanja i gospodarenja populacijom medvjeda, predstavljaju izazov za sve uključene dionike. Trenutno aktivni LIFE DINALP BEAR projekt bavi se upravo upravljanjem i zaštitom populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama na razini populacije, ne svake pojedine države. Među najvažnijim ciljevima projekta su genetičko prebrojavanje medvjeda u Hrvatskoj i Sloveniji iz prikupljenih uzoraka izmeta medvjeda. Zatim tu je i osnivanje zajedničke prekogranične baze podataka, smanjenje stradavanja medvjeda na cestama i prugama, podizanje svijesti lokalnog stanovništva i opće javnosti kroz suradnju s medijima i kroz niz predavanja te radionica u osnovnim i srednjim školama. U svrhu praćenja reprodukcije medvjeda moguće je koristiti metode koje veterinarski ginekolozi- teriogenolozi koriste kod domaćih životinja, pri čemu je pristup živim životinjama limitiran ali je zato, usljed stradanja životinja na prometnicama i u lovu, moguć pristup, obdukcija i pretraživanje većeg broja uginulih i odstrijeljenih životinja. Pri tome je bitan faktor i u koje se godišnje doba provodi obdukcija, uzimaju uzroci i provode pretrage. Medvjedi se pare od sredine travnja od kraja lipnja. Mužjaci tada prelaze velike udaljenosti, traže ženke, bore se i nastoje otjerati druge konkurente, te nastoje oploditi što više ženki. Zametak ima odgođeni razvoj odnosno implantaciju (tzv. embriotenija), pa se plod naročito razvija samo u zadnja tri mjeseca gravidnosti. Medvjedići se rađaju kad niti jedna druga vrsta ne donosi mlade na svijet, zimi, u najnepogodnije doba godine, za vrijeme majčinog brloženja. Stoga je vrlo teško promatrati, snimati i pratiti rasplođivanje medvjeda u prirodi. Istovremeno, medvjedi kao vrsta posjeduju određene fiziološke i morfološke značajke koje omogućavaju čitav niz post-mortem analiza temeljem kojih je moguće rekonstruirati kompletnu reproduktivnu anamnezu određene jedinke. Također je moguće, kombiniranjem etoloških spoznaja i morfoloških i patohistoloških nalaza na spolnim organima, rekonstruirati tijek i uspješnost rasplodne sezone na određenom području. Uz pomoć genetičkih i telemetrijskih pokazatelja koji omogućuju identifikaciju svake pojedine životinje u realnom vremenu, moguće je doći do vrijednih podataka koje možemo dalje koristiti ne samo za povećanje opće razine znanja o rasplođivanju medvjeda, već se mogu i konkretno iskoristiti u svrhu upravljanja populacijom (ili spašavanje medvjeđe siročadi koja ne mogu preživjeti bez majke)

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA