Naslov
Varijabilnost dormantnosti zrna i embrija u kolekciji sorata ozime pšenice
(Variability of seed and embryo dormancy in a collection of winter wheat varieties)

Autori
Rajković, Bruno ; Lovrić, Ana ; Maričević, Marko ; Šarčević, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 107-108

Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pšenica ; priježetveno proklijavanje ; dormantnost ; abscizinska kiselina
(wheat ; pre-harvest sprouting ; dormancy ; abscisic acid)

Sažetak
Dormantnost zrna (DZ) glavna je komponenta tolerantnosti na prije-žetveno proklijavanje (PŽP), koje uzrokuje degradaciju proteina i škroba u endospermu pšenice. Veća tolerantnost na PŽP povezana je i sa sintezom apscizinske kiseline (AK) ili odgovorom na AK koja inducira dormantnost zrna. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi varijabilnost DZ unutar sortne kolekcije sačinjene od dvjesto deset europskih sorti ozime pšenice, koja se uzgajala dvije uzastopne vegetacijske godine na lokaciji Zagreb, Hrvatska. DZ je mjerena primjenom testova klijanja provedenih na 20 ° C u tami s tri različita tretmana: cijela zrna u vodi (T1), embrij u vodi (T2) i embrij u otopini 20mM AK (T3). Proklijala zrna/embrij su brojani treći i šesti dan nakon postavljanja pokusa, a dormantnost je izražena indeksom klijanja (GI). Analiza varijance otkrila je značajne učinke godine (Y), genotipa (G), tretmana (T), kao i Y × G, Y × T, G × T i Y × T × G interakcija. Utvrđen je visok stupanj varijabilnosti između genotipova za DZ mjerenu s T1 i T3, pri čemu se GI kretao od 0, 015 do 0, 990, odnosno od 0, 003 do 0, 981, dok je za T2 utvrđena niža razina varijabilnosti između genotipova pri čemu se GI kretao u rasponu od 0, 402 do 1. Heritabilnost za T1, T2 i T3 bila je 0, 62, 0, 42, odnosno 0, 61. Koeficijent korelacije između tretmana T1 i T2, te T2 i T3 iznosio je 0, 55, dok je između T1 i T3 koeficijent korelacije iznosio 0, 68.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA