Pregled bibliografske jedinice broj: 1051118
Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija
Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija // Arti musices : hrvatski muzikološki časopis, 50 (2019), 1-2; 221-233 doi:orcid.org/0000-0001-7230-7990 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, ostalo)
CROSBI ID: 1051118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija
(Towards the Foundation of the Zagreb National Opera Department: Performances of Operettas by Franz von Suppé and their Reception)
Autori
Katalinić, Vjera
Izvornik
Arti musices : hrvatski muzikološki časopis (0587-5455) 50
(2019), 1-2;
221-233
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, ostalo
Ključne riječi
Franz von Suppé, Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište, opereta, Veseli djaci, Pjesnik i seljak, 10 djevojakah, ni za jednu muža, Liepa Galateja
(Franz von Suppé, Zagreb, Croatian National Theatre, operetta, Flotte Bursche, Dichter und Bauer, Zehn Mädchen und kein Mann, Die schöne Galathée)
Sažetak
U tekstu se analizira prisutnost glazbe, prvenstveno opereta, dalmatinskog skladatelja Franza von Suppéa (1819-1895) na pozornici zagrebačkog kazališta prije osnutka stalnog opernog ansambla 1870. godine. Njegova su djela pripadala – uz Offenbachove i Zajčeve uspješnice – rado prihvaćanim djelima u pripremnoj fazi desetljeća koje je prethodilo osnutku opere, iako su pronađeni podatci i o njihovim ranijim izvedbama u okvirima njemačkih i talijanskih gostujućih kazališnih družina. Operete na hrvatskom jeziku počele su se izvoditi 1863. godine, u čemu su sudjelovali uglavnom glumci koji su znali pjevati te tek pokoji profesionalni pjevač i mali orkestralni sastav koji je imao zadatak izvoditi scensku glazbu uz dramske predstave. Od Suppéovih djela na repertoaru su se tada našle četiri operete: Veseli djaci, Pjesnik i seljak, 10 djevojakah, ni za jednu muža te Liepa Galateja, koje su uglavnom bile dobro prihvaćene i punile su kazalište. Osim opereta, tada su se izvodile i razne druge vesele glazbeno-scenske vrste koje nisu postavljale prevelike glazbene zahtjeve. Ipak, operetu su kritičari često proglašavali „nužnim zlom“, tek pomoćnim sredstvom za punjenje kazališne blagajne. Međutim, dobro izvedena opereta također je zahtijevala dobre i profesionalne izvođače, što je – osobito u početcima djelovanja zagrebačkog kazališta – predstavljalo velik problem. Promatrajući mogućnosti izvedbe Suppéovih opera te njihovu recepciju na primjeru zagrebačkog nacionalnog kazališta, možemo donijeti niz zaključaka vezanih uz sudbinu Suppéovih djela, ali i načelnih problema zagrebačkog glazbenokazališnog života onoga doba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-4476 - Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19) (Katalinić, Vjera, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Vjera Katalinić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Music Index
- RILM: Abstracts of Music Literature Database