Pregled bibliografske jedinice broj: 1051081
Jezične usporednice u Muci po Mateju u glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u kodeksima Bartola Krbavca.
Jezične usporednice u Muci po Mateju u glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u kodeksima Bartola Krbavca. // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like, Zbornik radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Gospiću i Ličkom Osiku 7.- 10.lipnja 2018.) / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Pasionska baština, 2019. str. 172-229
CROSBI ID: 1051081 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezične usporednice u Muci po Mateju u
glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u
kodeksima Bartola Krbavca.
(LINGUISTIC PARALLELS IN THE PASSIONAL ACCORDING
TO MATTHEW IN THE GLAGOLITIC NEW TESTAMENT
(1562), THE BERLIN MISSAL (1402), AND IN THE
MISAL PAVLA MODRUŠANINA (1528))
Autori
Kuštović, Tanja ; Žagar, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like, Zbornik radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Gospiću i Ličkom Osiku 7.- 10.lipnja 2018.)
Urednik/ci
Čikeš, Jozo
Izdavač
Pasionska baština
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
172-229
ISBN
977-1334-826-000
ISSN
1334-8264
Ključne riječi
Muka po Mateju, Novi testament, Urach, Berlinski misal, Misal PavlaModrušanina, liturgijski kodeksi, glagoljaštvo
(Passion According to Matthew, New Testament, Urach, Berlin Missal, Misal Pavla Modrušanina, liturgical codices, Glagolitism)
Sažetak
Osnovna je namjera u prilogu osvijetliti jezične osobine koje tekst Muke po Mateju u protestantskom izdanju Novog testamenta (u prvom dijelu), otisnutom u Urachu kraj Tübingena 1562., povezuju s Berlinskim misalom Bartola Krbavca (1402), tipičnim predstavnikom liturgijskoga kodeksa zlatnog doba hrvatskoga glagoljaštva, i u sadržajnom i u jezičnom i u paleografskom smislu. Na tragu metoda koje su se na znanstvenim skupovima o pasionskoj baštini već bili primjenjivali u filološkim opisima u glagoljskom Hrvojevu misalu (1407), ćiriličkom Hvalovu zborniku (1404) i glagoljskom otisnutom Parčićevu misalu (1893), provjerit ćemo koliko je opravdano govoriti o oslanjanju priređivača protestantskog Novog testamenta na glagoljsku crkvenoslavensku tradiciju, koje je Berlinski misal reprezentativni primjer, osobito u kontekstu južnoga (zadarsko-krbavskoga) glagoljaškoga kruga. Lički je prostor cijelim protegom srednjega vijeka bio prožet glagoljaškom tradicijom, a čakavskom stanovništvu ovoga prostora crkvenoslavenska je Božja riječ bila poznata i udomaćena. Iako cjelovita glagoljska Biblija nije sačuvana, pretpostavlja se da je postojala, pa je i mogla poslužiti kao predložak za protestantsko izdanje. Iako je na samom početku ranoga novovjekovlja već postojala svijest o različitosti artificijelnoga i zastarjelog hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika (hcsl), s jedne strane, te razumljivog i kreativnog narodnog jezika, s druge strane, mogli bismo očekivati zagledanje naših protestanata-priređivača bar u raspoloživa biblijska čitanja u našim glagoljskim liturgijskim knjigama, misalima i brevijarima. Naposljetku, naša raščlamba – provedena na malenom korpusu – pokazuje u kolikoj mjeri glagoljski Novi testament (gNt) otisnut 1562. (prvi dio) i 1563. (drugi dio) može biti izvor za proučavanje povijesti jezičnih promjena u hrvatskome jeziku, a odabir malenoga korpusa pokazuje i mogućnosti fokusiranja na suodnose, donekle i dinamiku svih osobina u samom tekstu. Naslućuju se i odnosi prema ćirilskome Novom testamentu iz 1563. godine (ćNt).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-6415 - Jezik izdanja hrvatske protestantske tiskare u kontekstu književnojezičnih smjernica XVI. st. (JezHrvProt) (HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
