Naslov
Preobrazbe rimskih vila na istočnom Jadranu u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku
(Transformations of Roman villas on the eastern Adriatic coast in late classical antiquity and the early Middle Ages)

Autori
Begović, Vlasta ; Schrunk, Ivančica

Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 18. (2001); 157-172

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
rimske vile; istočna obala i otoci Jadranskog mora; 4.-7. st.; ekonomske promjene; starokršćanska izgradnja; plovni put
(Roman villas; eastern coast and islands of the Adriatic; 4th-7th century; economic transition; old Christian architecture; sailing route)

Sažetak
Drugi veliki zamah graditeljske djelatnosti doživjele su rimske vile u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku. Kako slabi uloga države, tako gradovi doživljavaju svoju dekadencu. Vile su ponovo osnovni ekonomski model koji okuplja sve veći broj stanovnika. Preobrazbe strukture vila u kasnoj antici su mnogobrojne. Mnoge vile koje traju u kontinuitetu od razdoblja ranog carstva bitno mjenjaju strukturu i način proizvodnje, a vile koje su bile privremeno napuštene, obnavljaju se i dograđuju. Veliki pritisak izbjeglog romanskog stanovništva iz Panonije i Norika rezultira povećanom stambenom izgradnjom uz postojeće vile. Njihova preograzba za nove uvjete stanovanja i proizvodnje očituje se u prilagodbi ili promjeni korištenja postojećih prostora i dogradnji sasvim novih sadržaja, kao što su starokršćanske sakralne građevine. Neki lokaliteti vila uz morsku obalu i na otocima preuređuju se u sigurna sidrišta i pomorske baze na plovnom putu Jadranom koji je od 5. do 7. st. jedini sigurni put u srce Evrope, u vrijeme kada su kopneni putevi u prekidu. Vile se preuređuju za boravak posade i putnika, kao i prekrcaj i pohranu robe. Toma Arhiđakon piše da su u nemirnim vremenima ranog srednjeg vijeka Romani živjeli od mora, a to vjerovatno predstavlja trgovinu i lučke usluge koje su pružali brodovima u tranzitu, te zimovanje brodova i smještaj ljudi i robe. Vile postaju središta okupljanja i nove pojačane izgradnje kako stambene, tako i sakralne, ali i novih proizvodnih pogona i obrtničkih radionica. Također i vojnih objekata potrebnih za smještaj vojne posade. Kao važan element grade se osmatračnice za kontrolu prilaza luci i vili. Fortifikacije dobivaju značajno mjesto u izgradnji i određuju vanjski izgled objekta. Umjesto prizemlja glavnu ulogu u stambenoj arhitekturi preuzima kat. Obrađene su vile - Katoro, Červar Porat, Barbariga, Betiga kod Barbarige, uvala Verige i uvala Madona na Brijunima, Val Bandon, Vižula kod Medulina, Muline, Bijači kod Trogira, Rogač i Nečujam na Šolti, Strožanac kod Postrane, Lovrečina i Povlje na Braču, Ubli na Lastovu, Polače na Mljetu i poluotok Sustjepan kod Cavtata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA