Pregled bibliografske jedinice broj: 1050151
Fenomen balkanskih nemrtvih i njihova uloga u kulturnoj propagandi
Fenomen balkanskih nemrtvih i njihova uloga u kulturnoj propagandi // Liber monstrorum balcanorum : čudovišni svijet europske margine / Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav (ur.).
Zagreb: Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2019. str. 289-307
CROSBI ID: 1050151 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenomen balkanskih nemrtvih i njihova uloga u
kulturnoj propagandi
(The phenomenon of the Balkans undead and their role
in cultural propaganda)
Autori
Holy, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Liber monstrorum balcanorum : čudovišni svijet europske margine
Urednik/ci
Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav
Izdavač
Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
289-307
ISBN
978-953-222-815-1
Ključne riječi
Balkan ; propaganda ; nemrtvi ; vampir
(Balkans ; propaganda ; undead ; vampire)
Sažetak
U modernoj kulturi postoji trend opčinjenosti nemrtvima, posebice vampirima koji u ljudima izazivaju znatiželju, strah i uzbuđenje. Balkan se može smatrati „rodnim mjestom“ modernih vampira zahvaljujući kultnoj knjizi Abrahama Stokera „Drakula“ iz 1897. godine, ali i filmskoj ekranizaciji ovog romana – “Bram Stoker's Dracula“ iz 1992. godine američkog redatelja Francisa Forda Coppola. Stokerovog Drakulu pojedini teoretičari dovodili su u vezu s transilvanijskim (rumunjskim) knezom Vladom III Tepešom, Nabijačem na kolac, povijesnom osobom koja je živjela u 15. stoljeću, pretpostavlja se od 1431. do 1476. godine. Balkanski poluotok i inače ima dugu tradiciju nemrtvih, a najpoznatiji hrvatski krvosis je Jure Grando, istarski seljak koji je živio od 1579. do 1656. godine na području Kringe. Iako je Jure Grando u povijesnim dokumentima zabilježen kao prvi vampir (o njemu je pisao slovenski kroničar Johann Weikhard von Valvasor), taj istarski seljak nije stekao svjetsku slavu, za razliku od Vlada Tepeša Drakule kojeg povijesni dokumenti uopće ne spominju kao krvosisa. U ovom se radu problematiziraju komunikacijski razlozi zbog kojih je Balkan u suvremenoj kulturi postao rodno mjesto mitova i legendi o vampirima te koji su razlozi zbog kojih je vampirsku svjetsku slavu stekao Vlad Tepeš, a ne Jure Grando.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija, Književnost
