Naslov
Biomedicinska istraživanja u Hrvatskoj - stanje i izazovi
(Biomedical research in Croatia - status and challenges)

Autori
Borovečki, Ana ; Brkljačić, Boris ; Čikeš, Nada ; Ježek, Davor ; Gajović, Srećko ; Sedlić, Filip ; Šimić, Goran ; Radić, Gabrijela ; Vikić-Topić, Smiljka ; Vukičević, Slobodan ; Vukušić Rukavina, Tea

Izvornik
Mef.hr (1332-960X) 37 (2018), 2; 89-90

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo

Ključne riječi
biomedicinske znanosti ; znanstvena politika
(biomedical sciences ; science policy)

Sažetak
Program okrugloga stola započeo je uvodnim obraćanjima akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademika Marka Pećine, tajnika Razreda za medicinske znanosti, i prof. dr. sc. Marijana Klarice, dekana Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uslijedile su panel rasprave o dvjema važnim temama – sinergiji financiranja znanosti iz europskih strukturnih fondova (ESIF) i okvirnoga programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 (H2020) te udjelu rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika. Uvodna izlaganja na okruglom stolu u okviru teme sinergija financiranja znanosti iz europskih strukturnih fondova (ESIF) i okvirnoga programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 (H2020), koja su održali eminentni profesori i stručnjaci u ovom području, obuhvatila su analizu uspješnosti Hrvatske u programima Obzor 2020. Predstavljena je analiza dodijeljenih sredstava iz europskih strukturnih fondova (Operativni program konkurentnost i kohezija za istraživanje, razvoj i inovacije, područje biomedicina i zdravstvo) te uspješnost Hrvatske u programima Obzor 2020, posebno u području biomedicine. Hrvatska, kao i ostale „manje učinkovite zemlje“, tzv. EU13, zaostaje za zemljama EU15 te je na 25. mjestu u cjelokupnom programu Obzor 2020, te na 19. u tematskom području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života. Pokazalo se da količina sredstava dodijeljena zemljama iz programu H2020 direktno korelira s nacionalnim ulaganjem u znanost. Svi panelisti su se suglasili da je potreban napredak u vrednovanju i nagrađivanju izvrsnih znanstvenika i njihovih projekata te bi uz regionalno jačanje trebalo pronaći sredstva da se potaknu i oni najbolji, jer trenutačno rezultati hrvatske znanosti ovise o pojedincima ; sustav bi morao pomoći da se širi krug znanstvenika uključi u programe EU poticanjem potpore istraživačima, jačanjem infrastrukture, financiranjem nabave i održavanja opreme i većim financiranjem znanstvenih istraživanja. Uime Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Marko Košiček je najavio mjere poticanja sudjelovanja u programima Obzor 2020 te mogućnost financiranja projekata u području izvrsnosti (Marie Sklodowska Curie i projekte Europskog vijeća za znanost) koji su uspješno evaluirani, ali nisu odabrani za financiranje. Tijekom izlaganja i rasprave u okviru druge teme udio rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika zaključeno je da su sveučilišni biomedicinski nastavnici preopterećeni nastavom, otvaraju se novi studijski programi, a zbog zabrane zapošljavanja u javnim službama ne mogu se otvoriti nova radna mjesta. Samo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nedostaje 100 nastavnika s obzirom na povećanu satnicu posljednjih 5 godina. Poseban problem, istaknut u raspravi, neravnopravan je popoložaj nastavnika kliničara koji teško usklađuju rad u klinici s nastavnim radom na fakultetu i znanstvenoistraživačkim radom. Prema preporukama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je provela analizu rada svih visokih učilišta u Hrvatskoj, potrebno je dodatno zapošljavanje znanstveno-nastavnog kadra i bolje definirana raspodjela znanstvenog, nastavnog i kliničkog rada. Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijan Klarica predložio je da se stvori nova paradigma financiranja biomedicinskih istraživanja s obzirom na dosadašnje rezultate znanstvene produktivnosti Medicinskog fakulteta koja čini 25% kompletne znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj, a financiranje fakulteta iz državnog proračuna određuje se samo temeljem upisne kvote broja studenata. Dekan Klarica smatra da se na taj način kroz državna tijela financira samo nastavna djelatnost te je prikazao da je u posljednje 3 godine Medicinski fakultet izdvojio 6 milijuna kuna vlastitih sredstava koja su podržala infrastrukturu potrebnu za znanstvenu djelatnost. I dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Rukavina osvrnuo se na neuređenost sustava u kojem rade biomedicinski sveučilišni nastavnici, nedostatnoj koordinaciji i komunikaciji dvaju ministarstava koja su ključna za Medicinske fakultete, Ministarstvo znanosti, i obrazovanja te Ministarstvo zdravstva. Dekan Rukavina upozorio je da nemamo strategiju sinergije znanstvenog razvoja biomedicinske znanosti, te se postojeći problemi rješavaju ad hoc financiranjem iz vlastitih sredstava fakulteta. Prof. dr. sc. Ksenija Geršak, prodekanica za znanost i istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani prikazala je razvojni put Sveučilišta u Ljubljani koje je još 2008. donijelo strategiju razvoja znanosti i započela s njezinom implementacijom, a rezultati se već vide u njihovoj znanstvenoj produktivnosti koja nadmašuje Sveučilište u Zagrebu. Sveučilište u Ljubljani osnovalo je Centralni sveučilišni razvojni fond kojem je prvenstvena uloga financiranje znanstvene djelatnosti sveučilišta. Okrugli je stol održan je u okviru europskoga projekta Alliance4Life, koji financira Europska unija u sklopu programa Obzor 2020. Nositelj je projekta Sveučilište Masaryk u Brnu, sa svojim institutom CEITEC, a partneri na projektu devet vodećih istraživačkih institucija iz manje razvijenih europskih država. Uz Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, partneri su na projektu: Sveučilišna bolnica svete Ane (International Clinical Research Center – ICRC) u Brnu (Češka), Sveučilište Tartu (Estonija), Latvijski institut za organsku sintezu (Latvija), Sveučilište Vilnius (Litva), Sveučilište Semmelweis u Budimpešti (Mađarska), Medicinsko sveučilište u Lodzu (Poljska), Biomedicinski istraživački centar SAS u Bratislavi (Slovačka) i Sveučilište u Ljubljani (Slovenija). Projekt Alliance4Life rezultat je inicijative deset vodećih biomedicinskih institucija iz devet EU13 – država članica. Cilj je projekta smanjivanje razlika i podjela u istraživanju i inovacijama u području biomedicine između EU15 i EU13 zemalja. Europska komisija poduprla je tu novu inicijativu u sklopu programa Obzor 2020. za zdravlje s obzirom na to da rezultati i preporuke projekta Alliance4Life mogu dati korisne prijedloge kojima se može doprinijeti znanstvenoj politici država članica EU-a, kao i drugim europskim državama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA