Naslov
Kliničko-patološka korelacija u bolesnika s kognitivnim smetnjama i upotreba biomarkera u diferencijalnoj dijagnozi neurodegenerativnih bolesti
(Clinicopathological correlation in patients with cognitive impairment and the use of biomarkers in the differential diagnosis of neurodegenerative diseases)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Specijalistički poslijediplomski studij Neurologije: "Kognitivne i neurodegenerativne bolesti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; blagi spoznajni poremećaj ; kliničko-patološka korelacija ; biološki biljezi ; cerebrospinalna tekućina ; neuroslikovni prikaz ; neuropsihološko testiranje
(Alzheimer's disease ; mild cognitive impairment ; clinicopathological correlation ; biomarkers ; cerebrospinal fluid ; neuroimaging ; neuropsychological testing)

Sažetak
I u do 40% nedementnih osoba su postmortalnom neuropatološkom analizom dokumentirani patološki procesi karakteristični za ranu Alzheimerovu bolest (Alzheimer's disease, AD), kao što je tzv. "pre-tangle stage" (predstadij) neurofibrilarnih promjena u neuronima (intracitoplazmatsko nakupljanje hiperfosforiliranih tau proteina). Stoga se misli da navedene promjene nastaju i razvijaju se godinama prije pojave kliničkih simptoma bolesti. Zbog toga je najavljeno da će Food and Drug Administration (FDA, Agencija za hranu i lijekove S.A.D.) nalaz učinka terapijskih postupaka na osobe sa sumnjom na AD, odnosno pacijente s blagim spoznajnim poremećajem (mild cognitive impairment, MCI), uskoro početi vršiti prema nalazu biomarkera iz cerebrospinalne tekućine i onih dobivenih pomoću neuroslikovnog prikaza, a ne prema kliničkom statusu: http://www.sciencemag.org/news/2018/02/fda-floats- new-rules-testing-alzheimers-drugs? utm_campaign=news_weekly_2018-02- 16&et_rid=40182222&et_cid=1855583. Klinička slika rane AD može se razlikovati na način da je uobičajeno prisutan amnestički poremećaj (tj. postoji objektivno ustanovljena nemogućnost pretvorbe kratkoročnog u dugoročno pamćenje), ali ona može postojeati i bez njega na način da postoje poremećaji u drugim domenama kao što su poemećaji lingvističkih sposobnosti, prostorna dezorijentacija, promjene u nadzoru ponašanja i izvršnim sposobnostima, ali, po definiciji, i u tom drugom slučaju mora biti podmuklog početka s jasnim i progresivnim spoznajnim urušavanjem. No, dijagnoza moguće AD postavlja se i u slučaju atipičnog tijeka bolesti (npr. naglo nastalo propadanje spoznajnih sposobnosti ili nedostatna objektivna dokumentacija kognitivnog urušavanja) ili etiološki heterogene prezentacije (pridružena cerebrovaskularna bolest, obilježja demencije zbog Lewyjevih tjelešaca, prisutnost druge neurološke bolesti te uporaba lijekova koji bi mogli imati utjecaj na kognitivne sposobnosti). Za povećanje stupnja sigurnosti dijagnoze AD koriste se dvije glavne skupine bioloških biljega: 1) u ranim stadijima AD je karakterističan nalaz sniženih razina Aβ u cerebrospinalnoj tekućini (uslijed pretpostavljenog povećanog odlaganja amiloida u obliku plakova u moždanom tkivu) te pozitivan nalaz amiloida vizualiziranog pomoću pozitronske emisijske tomografije (PET) 18F-florbetabenom ili nekim drugim radiofarmaceutikom, 2) povišene razine ukupnih i fosforiliranih tau proteina u likvoru, snižen metabolizam fluorodeoksiglukoze vizualiziran PET-om u sljepoočnoj i tjemenoj moždanoj kori, kao i neproporcionalno velik stupanj atrofije moždane kore sljepoočnog i tjemenog režnja vizualiziran strukturnom magnetskom rezonancijom (MR).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA