Naslov
Utjecaj grafičkih elemenata, sadržajnih elemenata i opreme na senzacionalizam novinskih napisa
(Impact of graphic elements, content elements and layout on sensationalism of newspaper articles)

Autori
Stanojević, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.07

Godina
2017

Stranica
232

Mentor
Boras, Damir

Neposredni voditelj
Brautović, Mato

Ključne riječi
Senzacionalizam, eye tracker, metoda triangulacije, grafički elementi, sadržajni elementi, novine
(Sensationalism, Eye tracker, triangulation method, graphical elements, content elements, newspaper)

Sažetak
Znanstveni doprinos ove disertacije jest u razvoju kritičkog razumijevanja senzacionalizma kao pojave ukorijenjene u hrvatskim dnevnim novinama i uređivačkoj politici te u identificiranju grafičko vizualnih (veličina fotografije, prisutnost umetka, boja naslova) i sadržajnih (sadržaj fotografije, povezanost fotografije i sadržaja napisa, sadržaj umetka, tip naslova) elemenata senzacionalizma. Proučavanje grafičko-vizualnih elemenata značajno je zbog utjecaja na poimanje novinskog napisa kao senzacionalnog, iako on to sadržajno nije. Zbog kompleksnosti istraživanja i potrebe da se rezultati tumače na ispravan način, istraživanje je provedeno metodom triangulacije. Korištena su četiri tipa triangulacije: triangulacija podataka ili korištenje različitih izvora podataka u radu, istraživačka triangulacija ili korištenje različitih profila istraživača, teorijska triangulacija ili primjena multiplih paradigmi i perspektiva u interpretaciji pojedinih dijelova podataka te metodološka triangulacija ili primjena multiplih metoda i tehnika proučavanja. Kompleksnost problema i predmeta istraživanja uvjetovala je složeno etapno istraživanje u tri koraka. Fokus grupom i analizom sadržaja izdvojeni su sadržajni i grafičko-vizualni elementi senzacionalizma. Najznačajniji elementi istraženi su metodom eksperimenta, sustavom za praćenje pogleda Tobii X60i. Potvrđena je glavna hipoteza, prije su zamijećeni i dulje gledani naslovi novinskih napisa naglašeni bojom, nego oni nenaglašeni. Potvrđena je i prva pomoćna hipoteza jer je sadržajno senzacionalistički (negativan i li eksplicitan) naslov novinskog napisa bio dulje promatran od sadržajno neutralnog naslova istih vizualno grafičkih elemenata. Druga pomoćna hipoteza je potvrđena rezultatima koji pokazuju da su fotografije koje nisu u suglasju, ili su negativne i provokativne imale dulje i neznatno dulje zabilježeno trajanje pogleda . No, značajna se razlika pojavila u brzini primjećivanja takvih fotografija u odnosu na neutralne i nesenzacionalističke fotografije. Rad daje doprin os kritičkom razumijevanju senzacionalizma te njegovom definiranju kao načinu izvještavanja ili prezentiranja informacije koja ne mora biti senzacionalna, već umjetno stvorena senzacija koju recipijent kao senzacionalnu dekodira zbog njezinih grafičko-vizualnih i/ili sadržajnih elemenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA