Pregled bibliografske jedinice broj: 1045085
Prilagodba stranih i pomodnih imena hrvatskome jezičnome sustavu
Prilagodba stranih i pomodnih imena hrvatskome jezičnome sustavu // Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Lingvistika (knjiga 1) / Halilović, Senahid (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2019. str. 139-152 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1045085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilagodba stranih i pomodnih imena hrvatskome jezičnome sustavu
(Adaptation of foreign and fashionable names to the Croatian linguistic system)
Autori
Pavličević-Franić, Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Lingvistika (knjiga 1)
/ Halilović, Senahid - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2019, 139-152
Skup
Bosanskohercegovački slavistički kongres II
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28.05.2015. - 30.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
antroponomastičke tuđice, strana i pomodna imena, sklonidba imenica u hrvatskome jeziku
(anthroponymic loanwords, foreign and fashionable names, declension of nouns in the Croatian language)
Sažetak
Najčešća su hrvatska imena kršćanskoga, narodnoga i slavenskoga podrijetla, ali zbog globalizacije, ideologije, utjecaja medija, te želje za originalnošću i posebnošću, u onomastičkoj građi jezikoslovne kroatistike sve su brojnije i antroponomastičke tuđice. Metodom notiranja popisana su strana i pomodna imena na uzorku od 320 osnovnoškolskih učenika. Glavni cilj bio je utvrditi koja i kakva strana i pomodna imena najčešće nose hrvatski učenici, ustanoviti leksička i gramatička obilježja te sklonidbena i ortografska pravila njihova pisanja, kao i način prilagodbe takvih imena hrvatskome jezičnome sustavu. Podatci su analizirani s obzirom na varijable: dob ispitanika, mjesto stanovanja, obrazovanje roditelja. Polazne hipoteze odnosile su se na očekivanja da će broj stranih i pomodnih imena iz godine u godinu rasti, da će u urbanoj sredini pomodno ime biti češće nego u seoskoj, te da će većina učenika pri promjeni morfoloških oblika takvih imena odstupati od standardnojezične norme. Kako su osobna imena najčešće imenice ili poimeničeni pridjevi, pri obradi podataka najprije je provedena kategorijalna analiza korpusa, a zatim je korišten Kruskal Wallisov test radi utvrđivanja statistički značajne razlike u pojedinim varijablama. Istraživanjem je utvrđeno da više od polovice ispitanika nosi strano ili pomodno ime, iako je potvrđeno da antroponomastičke tuđice zbog svoje neprilagođenosti hrvatskome jezičnome sustavu predstavljaju gramatički i pravopisni problem. U usmenoj i pisanoj komunikaciji stvaraju poteškoće i ne postaju dijelom aktivnoga rječnika osnovnoškolskih učenika. No, takva su imena službena i zakonita pa ih standardnojezična norma, bez obzira ne njihovu nepravilnost, ne može obilježiti kao pogrešna. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao poticaj za iznalaženje načina prilagodbe tuđica i pomodnica hrvatskome jezičnome sustavu, kako bi ih učenici mogli uspješno rabiti u svakodnevnoj komunikaciji bez straha od pogreške.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
