Pregled bibliografske jedinice broj: 1045047
Tjelesno vježbanje i zdravlje: možemo li stresom protiv stresa?
Tjelesno vježbanje i zdravlje: možemo li stresom protiv stresa? // 2. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka / Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019. str. 76-76 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1045047 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tjelesno vježbanje i zdravlje: možemo li stresom protiv stresa?
(Physical exercise and health: can we use stress against stress?)
Autori
Barić, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka
/ Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019, 76-76
ISBN
978-953-8014-36-9
Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup: Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
suočavanje sa stresom, ovisnost o vježbanju, psihički poremećaji
(stress coping, exercise addiction, psychiatric disorders)
Sažetak
Tjelesno vježbanje, iako jedan od najčešće preporučenih načina suočavanja sa svakodnevnim stresom, ima svojih ograničenja. Svaki trening predstavlja svojevrstan stres određenog intenziteta. Cilj ovog rada je kritičkim osvrtom na relevantnu literaturu ponuditi odgovor na pitanje možemo li učinkovito djelovati stresom protiv stresa, tj. može li takav oblik terapije biti kontraproduktivan. Znanstveno je dokazano da tjelesno vježbanje poboljšava raspoloženje, u pozadini čega stoji više biokemijskih i psiholoških mehanizama. Osjećaj olakšanja i efikasnosti vježbanja u smislu smanjenja stresa, poboljšanja forme ili izgleda, može potaknuti pojedince na još intenzivnije vježbanje, budući da su učinci osigurani jedino onima koji su spremni redovito i predano vježbati. Problemi kojih se dotičemo tiču se postavljanja granice između predanog vježbanja i pretjerivanja s vježbanjem. Posljednjih godina sve prisutniji fenomen ovisnosti o vježbanju javlja se u 8% vježbača, neovisno o spolu, dobi, tipu sporta i kvaliteti. Ovisnost o vježbanju još nije kategorizirana kao zaseban poremećaj u medicinskoj klasifikaciji bolesti, no javlja se kao simptom nekih poremećaja, primjerice poremećaja prehrane. Simptomi su problemi prilagodbe anksioznog i ovisničkog tipa. Klinička slika slijedi liniju opsesivno- kompulzivnog poremećaja s ovisničkim simptomima od kojih su najistaknutiji nezadovoljstvo i anksiozne reakcije te razdražljivost uslijed nevježbanja ili nedovoljno vježbanja, pravljenje dnevnog rasporeda oko treninga, preintenzivno i prečesto vježbanje koje vodi u pretreniranost, praćeno nizom fizičkih simptoma i ozljedama, zanemarivanje ostalih životnih uloga i aktivnosti nauštrb vježbanja itd. Simptomi se razvijaju postepeno i takvi vježbači pokazuju snažan otpor i neprihvaćanje vlastitog stanja. Kad se tjelesno vježbanje preporuča kao vrsta radne terapije pacijentima, npr. ovisnicima o narkoticima, alkoholu ili kocki, oni lako mogu postojeću ovisnost zamijeniti novom. Dodatan izazov za stručnjake jest to što se ovaj poremećaj ne prepoznaje lako jer se skriva pod krinkom zdravih navika i zdravstveno prihvatljivog ponašanja, no istina jest da nosi rizik za zdravlje na psihološkom, ali i tjelesnom planu te zaslužuje adekvatan tretman.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
