Naslov
Anatomija i fizologija struktura glave osjetljivih na bol
(Anatomy and physiology of pain-sensitive head structures)

Autori
Bokulić, Ema ; Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Glavobolje / Mahović Lakušić, Darija - Zagreb : Medicinska naklada, 2019, 1-12

Skup
Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja "Boli ju/ga glava, što ću?"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
primarne glavobolje ; sekundarne glavobolje ; migrena ; cluster glavobolja ; tenzijska glavobolja ; patofiziologija glavobolje ; trigeminocervikalni kompleks ; odražena bol
(primary headaches ; secondary headaches ; migraine ; cluster headache ; tension headache ; headache pathophysiology ; trigeminocervical complex ; referred pain)

Sažetak
U poglavlju je dan pregled temeljnih spoznaja povezanih s razumijevanjem nastanka primarnih glavobolja: od otkrića Raya i Wolffa iz 1940. godine da je stupanj izazvane boli podraživanjem neke intrakranijske strukture upravno proporcionalan stupnju inervacije te strukture slobodnim živčanim završetcima perifernih nastavaka pseudounipolarnih neurona trigeminalnog ganglija (ganglion trigeminale seu semilunare Gasseri) i posljedičnoj aktivaciji drugog neurona uključenog u prijenos nociceptivnih signala koji se nalazi u spinalnoj trigeminalnoj jezgri (nucleus tractus spinalis nervi trigemini) odnosno tractus trigeminocervicalis (spinalna trigeminalna jezgra + neuroni koji se na nju u topografskom smislu nastavljaju prema kaudalno, a nalaze se u Rexedovom sloju I (lamina marginalis) stražnjeg roga leđne moždine cervikalnih segmenata C1, C2, katkad i C3), preko neurovaskularne teorije migrene Michaela Moskowitza (1979) i Petera Goadsbyja (1983), pa sve do suvremenih shvaćanja migrene kao neuropatske boli. Naime, budući da senzitizaciji trigeminalnih nociceptora i aktivaciji neurona trigeminocervikalnog kompleksa prethodi aktivnost pojedinih jezgara moždanog debla i šireća kortikalna depresija, migrena se posljednjih desetak godina više ne smatra vaskularnom, već neurogenom bolešću sa sekundarnim promjenama u perfuziji mozga. Karakteriziraju je ponavljajući napadaji glavobolje koji su uobičajeno popraćeni pridruženim simptomima mučnine i osjetne preosjetljivosti na svjetlo, zvuk i pokrete glave. Prepoznavanje ključne uloge kalcitoninu sličnog neuropeptida (calcitonin gene- related peptide, CGRP) i hipofiznog polipeptida koji aktivira adenilat ciklazu (pituitary adenylate cyclase-activating polypeptide, PACAP) u patofiziologiji migrene dovelo je do stvaranja novih i učinkovitih lijekova, od kojih su se monoklonska protutijela na CGRP receptor (erenumab) pokazala učinkovitima i u profilaksi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA