Pregled bibliografske jedinice broj: 1044838
Krivnja i oprost. Traženje oproštenja kao ophođenje s vlastitim nedjelima
Krivnja i oprost. Traženje oproštenja kao ophođenje s vlastitim nedjelima // Oprost i pomirenje - izazov Crkvi i društvu / Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Ivan (ur.).
Zagreb : Split: Franjevački institut za kulturu mira, 2002. str. 56-71 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1044838 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krivnja i oprost. Traženje oproštenja kao ophođenje s vlastitim nedjelima
(Guilt and Forgivenes. Seeking of Forgivenes as a Way of Confronting one's own Misdeeds)
Autori
Vučković, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Oprost i pomirenje - izazov Crkvi i društvu
/ Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Ivan - Zagreb : Split : Franjevački institut za kulturu mira, 2002, 56-71
ISBN
953-6915-04-9
Skup
Oprost i pomirenje - izazov Crkvi i društvu
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.05.2001. - 13.05.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Oprost, krivnja, traženje oprosštenja
(forgivenes, guilty, seeking of forgivenes)
Sažetak
Stanje duha u našem vremenu obilježeno je s previše usijanog pamćenja na jednoj strani, a na drugoj s previše zaborava. Prejako pamćenje podnesenih nepravdi nerijetko prati i pojačani zaborav na počinjena vlastita nedjela. Premda kršćanstvo poznaje oprost kao izlaz iz statusa žrtve, ipak on nije najčešći način ophođenja s podnesenim nepravdama. Podjednako ni traženje oproštenja nije najčešći način reagiranja na počinjene nepravde premda takav način ophođenja s vlastitom krivnjom leži u srcu kršćanstva. Pojedinci opraštaju lakše od naroda i grupa i pojedinci lakše traže oproštenje nego stoje to slučaj s institucijama, narodima, grupama. Pa ipak, zadnjih godina smo pratili učestalo traženje oproštenja Ivana Pavla II. za grijehe koji leže u prošlom tisućljeću u povijesti Crkve, a mogao se nazrijeti i novi politički pokajnički obred traženja oproštenja. Ova se dva načina dodiruju i razlikuju. Potrebno je stoga uvidjeti kako preduvjete i smisao takvih gesta tako i njihove međusobne razlike. Tu se otvara veća jasnoća o činu traženja oproštenja, njegovoj pripremi i njegovoj svrsi. Traženje oproštenja tako može dovesti do pamćenja koje neće biti opterećeno zlom i koje neće služiti kao veo zaboravu na vlastita nedjela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
