Pregled bibliografske jedinice broj: 1044586
Put prema velikom obratu: prethodnici azbučne i književnojezične reforme Vuka Stefanovića Karadžića
Put prema velikom obratu: prethodnici azbučne i književnojezične reforme Vuka Stefanovića Karadžića, 2018., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1044586 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Put prema velikom obratu: prethodnici azbučne i
književnojezične reforme Vuka Stefanovića
Karadžića
(The path to the great turning point: the
predecesors of Vuk Stefanović Karadžić's
language and script reform)
Autori
Baljkas, Jakov
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.09
Godina
2018
Stranica
37
Mentor
Karlić, Virna
Ključne riječi
povijest srpskog književnog jezika, 18. stoljeće, jezična reforma, Zaharije Orfelin, Dositej Obradović, Sava Mrkalj, Luka Milovanov, narodni jezik
(history of the Serbian literary language, 18th century, language reform, Zaharije Orfelin, Dositej Obradović, Sava Mrkalj, Luka Milovanov, organic idiom)
Sažetak
Vuk Stefanović Karadžić u 19. je stoljeću proveo reforme koje su omogućile razvoj i prihvaćanje srpskog književnog jezika nastalog na osnovici narodnog jezika, reformiranu azbuku i fonetskofonološki pravopis. Međutim, još prije doba Vuka Stefanovića Karadžića djelovali su srpski intelektualci koji se smatraju njegovim pretečama. Među njima se posebno ističu Zahrije Orfelin, Dositej Obradović, Sava Mrkalj i Luka Georgijević Milovanov. S obzirom na kaotičnu, višejezičnu situaciju u drugoj polovici 18. stoljeća, počele su se rađati ideje o potrebi pisanja na narodnom jeziku, to jest o uvođenju književnog jezika nastalog na osnovi srpskog narodnog jezika. Ta je težnja potaknuta srodnom jezičnom politikom vođenom u većini europskih zemalja te prosvjetiteljskim idejama koje su dolazile sa Zapada. Tako je krajem 18. stoljeća Zaharije Orfelin u svojem Slavenosrpskom magazinu prvi spomenuo ideju o uporabi narodnog jezika u književnosti. Na Zahrija Orfelina nadovezao se Dositej Obradović, koji je prvi pisao knjige na narodnom jeziku i koji je u duhu prosvjetiteljstva obrazlagao važnost upotrebe narodnog jezika. Nakon Orfelina i Obradovića javlja se Sava Mrkalj, koji je prvi ponudio konkretno grafijsko rješenje (reformu azbuke) i naglasio potrebu za stvaranjem gramatike narodnog jezika, pisane novom azbukom. Paralelno uz Mrkalja djelovao je i Luka Milovanov, koji je, kao i Mrkalj, pisao djela na reformiranoj azbuci te je ponudio svoja lingvistička (prvenstveno fonološka) rješenja. Ovaj rad bavi se filološkom djelatnošću Karadžićevih prethodnika koja je doprinijela njegovoj azbučnoj i književno-jezičnoj reformi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
