ࡱ> bjbj =xxu-" " eu8!4U45d">) 4444444$7:|45554(J51115841541133AW;-3w4`5053;0;33;3|155544c1X55555555;555555555" +: Igor Loinjak Filozofski fakultet u Zagrebu, I. Lu ia 3, 10000 Zagreb igor.loinjak@gmail.com Naslov rada: Je li nadrealizam proizaaao iz psihoanalize? Sa~etak Psihoanaliti ka je teorija ostavila neizbrisiv trag na podru ju teorije umjetnosti u 20. stoljeu, a njezina aktualnost ne jenjava ni danas. U viae od sto godina postojanja do~ivjela je stanovite nadopune i preinake zahvaljujui brojnim misliocima meu kojima se posebno isti e Jacques Lacan. Dosege rane psihoanaliti ke teorije u velikoj je mjeri koristio Andr Breton pri oblikovanju poetike nadrealisti koga pokreta. Psihoanaliza kakvu je razvijao Freud pru~ila je samo dio grae za razradu nadrealisti koga umjetni kog programa koji se nalazi u trima nadrealisti kim manifestima. Gotovo sve ostalo pripada knji~evnoj i likovnoj tradiciji na koju su se ti umjetnici oslanjali. Nadrealizam nije mogue tuma iti samo u klju u psihoanalize, ali zanemarivanje Bretonove ovisnosti o Freudu ostavlja nejasnim velik broj knji~evnih, likovnih i filmskih djela koje su stvorili pripadnici pokreta. Klju ne rije i: Breton, film, Freud, knji~evnost, slikarstvo, psihoanaliti ka teorija, nadrealizam Summary Psychoanalytic theory has left an indelible mark on the theory of art in the 20th century, and its relevance is not slowing down even today. In more than one hundred years of existence, it has undergone certain modifications and additions due to a number of thinkers, among which most significant is Jacques Lacan. The extent of early psychoanalytic theory is largely used by Andr Bretonin shaping surrealist poetry movement. Psychoanalysis that Freud developed is only part of the material for the elaboration of surrealist art programs that are located in three surrealist manifestos. Almost everything else belongs to the literary and artistic tradition in which these artists have relied. Surrealism can not be interpreted only in the key of psychoanalysis, but neglecting Breton dependence on Freud leaves vague a number of literary, artistic and film works created by members of the movement. Key words: Breton, film, Freud, literature, painting, psychoanalytic theory, surrealism Uvod Do sada je napisano mnogo knjiga o meusobnom odnosu psihoanalize i nadrealisti koga pokreta. U nas postoje dvije knjige identi noga naslova  Psihoanaliza i nadrealizam. Prvu je joa 1938. godine napisao }arko Plamenac, dok je druga, ona Milenka Karana, izdana 1989. Na povezanost nadrealizma i rane psihoanaliti ke teorije upuivalo se joa od najranijih po etaka ovoga umjetni kog pokreta, a kona nu potvrdu toga daje Andr Breton ve u prvome Manifestu nadrealizma objavljenom 1924. godine. Breton, pariaki student medicine i neuropsihijatrije, pokazivao je osobitu sklonost prema djelima be kog psihijatra Sigmunda Freuda. Takoer jako dobro bijaae upoznat sa suvremenom umjetni kom scenom, naro ito onom alternativnom koju su predstavljali slobodarski raspolo~eni duhovi okupljeni u ciriakome Cabaretu Voltaire. Freudova je misao i njima bila poznata, no ini se kako su hijerarhijski primat dali misli Friedricha Nietzschea. Nihilizam propagiran meu dadaistima Bretonu nije bio osobito drag. Krajnju je negaciju svih vrijednosti stoga pokuaao zamijeniti aktivnim uklju ivanjem u politi ki ~ivot Europe. Breton, uzdajui se u dosege Freudovih istra~ivanja, istinsku ovjekovu narav pokuaava nai u njegovom nesvjesnom koje je osloboeno svakog oblika cenzure te kao takvo odbacuje konformizam i podvrgavanje druatvenim normama koje su utemeljene kao druatvene dogme. Nadrealisti su inzistirali na mnogo airem shvaanju pojma ljudske slobode od onoga koji je tada bio dominantan. Nesumnjivo je kako ta nastojanja, poput dadaisti kih, prizivaju u sjeanje Nietzscheovu filozofiju, ali nadrealisti ki Nietzsche nije toliko radikalan kao onaj kojega su slijedili Tzara i njegovi istomialjenici u Cabaretu Voltaire. Freudova su istra~ivanja primarno bila usmjerena na prou avanje utjecaja budnoga stanja na sadr~aj snova. Nadrealiste zanima obrnuti proces (Plamenac 29) - utjecaj sna na budno stanje. Njihova djela odra~avaju te~nju za ovladavanjem ovjekovim nesvjesnim. Bretonu i njegovim sljedbenicima nije bilo va~no otkrivanje trauma iz umjetnikove proalosti, nego iskazivanje iskonske naravi ovjeka. Pri tome su se odlu ili kretati kraljevskim putem prema nesvjesnom, a sve s ciljem postavljanja temelja jednom novom humanizmu. Pojava nadrealizma Nadovezujui se na dadaisti ki pokret, nadrealizam od prethodnika preuzima brojne elemente. Razlika je meu spomenutim umjetni kim pokretima ipak znatna. Dadaisti polaze od krajnjega nihilizma preuzetog iz Nietzscheove filozofije. Nadrealizam se s druge strane ne mo~e dovoditi u kontekst s anarhisti kom negacijom u dadaisti kome duhu budui da su nadrealisti ~eljeli biti aktivan druatvenopoliti ki faktor (Parino i Breton 98-102). Glavni im je cilj bio dovesti do radikalne promjene ovjeka. Prevladavanje krize staroga racionalisti kog poretka ili krize svijesti postaje glavni imperativ. Nadrealistima nije va~an sam in odbacivanja zate ene druatvene situacije - oni je ~ele eksperimentalno istra~ivati oslanjajui se na suvremena kretanja s podru ja filozofije i psihologije. Jedan od temeljnih oslonaca pokreta le~i u Marxovoj jedanaestoj tezi o Feuerbachu - Filozofi su svijet samo razli ito interpretirali; radi se o tome da ga se izmijeni - te Rimbauldovoj ideji o promjeni svijeta. Druatvena stvarnost primorava individualnu psihu da potiskuje i sublimira sve ono s ime se ne sla~e pa se javlja  i~ivljavanje na nekom drugom, sporednom planu, na planu surogata, simbola umjesto na premier-planu: u ~ivotnoj stvarnosti. (Plamenac 23) Problemati an odnos premier-plana ostaje zanimljiva tema sve do danas jer se slobodno izra~avanje vlastitih stavova takoer suo ava s inercijom druatvene svijesti koju je vrlo teako mijenjati. Nadrealiste mu i strahovlada razuma i, svjesni toga ili ne, u ni eanskoj se maniri okreu protiv jednog od glavnih krivaca za loae stanje zapadne civilizacije, protiv Sokrata. U brojnim panegiricima neoptereenoj i slobodnoj svijesti kao da se uju odjeci Nitscheove pobune protiv prevrata koji je u gr koj filozofiji nastupio sa Sokratom istjerujui s pozornice simbol ljudske slobode  boga Dioniza. Nadrealisti kao da opet prizivaju predsokratovsko razdoblje tragajui za istinskim tajnama svemira koje su zbog prevelikog oslanjanja na razum za ovjeka ostale trajno skrivene. Frantiaek `mejkal ispravno zaklju uje:  Pjesnici (nadrealisti) su ponovno otkrili tajnu svemira, zaboravljeni jezik simbola kojim nam naai snovi govore, kao i neke fragmente koji su pre~ivjeli u bajkama, legendama i mitovima. (`mejkal 9) Nisu samo pjesnici pokuaavali prenijeti publici novu Objavu. Na jednako su uspjeaan na in to inili i slikari. Njihov je medij, za razliku od pisane rije i, bio joa pogodniji za taj zadatak mada se slika ili crte~ nisu mogli nositi s kinematografijom. Nadrealizam se oblikuje u Francuskoj nakon Prvoga svjetskog rata, a glavni je protagonist novoga umjetni kog pokreta ve spomenuti Breton. Slu~benim se po etkom pokreta smatra 1924. godina kada je izdan  Prvi manifest nadrealizma u kojem je predstavljen nadrealisti ki program. U njemu piae da je nadrealizam  isti psihi ki automatizam, kojim se verbalno, pismeno ili na druge na ine izra~ava stvarno funkcioniranje misli; to je diktat misli u kojemu je odsutna svaka kontrola razuma, izvan svake esteti ke i moralne preokupacije. Nadrealizam po iva na vjerovanju u viau zbilju nekih oblika asocijacije, dosad zapostavljenih, u svemo sna, u nepristranu igru misli. }eli otkloniti sve druge psihi ke mehanizme i zamijeniti ih u rjeaavanju glavnih ~ivotnih problema. Apsolutnim nadrealizmom bavili su se Aragon, Baron, Boiffard, Breton, Creval, Eluard&  . (Breton 36) Premda su u narednim godinama uslijedila joa dva manifesta, 1930. i 1942. godine, ve je prvi manifest sadr~avao temeljne odrednice pokreta. Psihi ki automatizam i carstvo snova ine temeljno polaziate za umjetni ko stvaranje. itanjem manifesta mogue je uo iti u kojoj je mjeri Breton bio oslonjen na djela Sigmunda Freuda koja su inila va~an dio njegova osobnog kanona. Vlastito oduaevljenje Freudovom mialju potvruje u jednom intervjuu:  Sve se to mo~e povezati, spojiti sa ostalim mojim glediatima zahvaljujui oduaevljenom divljenju koje osjeam prema Freudu i od koga kasnije neu odstupiti. Freud me je primio 1921. u Be u, i mada sam, inei dadaisti kom duhu ustupak vredan ~aljenja, u asopisu Littrature pogrdno govorio o svojoj poseti, on je bio ljubazan da se zbog toga ne naljuti na mene i da se sa mnom i dalje dopisuje. (Parino i Breton 60) Na ovisnost nadrealizma o Freudovoj misli upuuje i Herbert Read:  Iako nadrealisti priznavaju Lautrmonta svojim voom (a njegovu Chants de Maldoror neiscrpivim rudnikom iracionalne fantazije) pa ak tra~e metafizi ko opravdanje u Hegelovoj filozofiji, ipak sumnjam da li bi nadrealizam uope postojao u svojoj danaanjoj formi bez profesora Freuda. (Read 90-91) Readovu stavu Miljkan Masli zamjera ato uz Lautrmonta i Hegela nije spomenuo i brojna druga imena iz povijesti zna ajna za oblikovanje nadrealizma, a koja navodi sam Breton  Heraklita, Abelarda, Eckarta, Retza, Rousseaua, Swifta, Sadea... S druge pak strane, Masli upozorava da Read zanemaruje spomenuti razliku izmeu psihoanalize i frojdizma ato je za nadrealiste bilo prili no va~no jer se nisu ustru avali kritizirati frojdizam unato  tomu ato su prihvaali dosege i rezultate psihoanalize. (Masli 223) Maslieva je kritika djelomi no opravdana premda se ne mo~e zanemariti injenicu da je Freud autor koji je na Bretona zasigurno ostavio najizra~eniji utisak. Breton nije ipak bespogovorno bio odan Freudu. Zanimao se i za rezultate drugih psiholoakih istra~ivanja toga doba, ali niata drugo nije djelovalo toliko inspirativno za njegovu misao. Veliku su mu pomo pri oblikovanju teorijskih postavki nadrealizma pru~ila eksperimentalna istra~ivanja koja je provodio na duaevnim bolesnicima. Breton se tako prisjea svoga boravka u psihijatrijskome centru u Saint-Dizieru za vrijeme Prvoga svjetskog rata gdje su bili s bojianice dovoeni vojnici naruaenoga psihi kog zdravlja. O tome ka~e:  Tamo sam  iako to tada joa nikako nije bio obi aj  mogao da vraim na bolesnicima eksperimentalna psihoanaliti ka istra~ivanja, to je pre svega bilo bele~enje snova i nekontrolisanih misaonih asocijacija, sa ciljem tuma enja. Ve se mo~e uzgred primetiti da e ti snovi, te vrste asocijacija, u po etku predstavljati gotovo sav nadrealisti ki materijal. (Parino i Breton 25-26) `to umjetnika tjera na stvaranje? Odakle umjetniku dolazi motivacija za stvaranjem umjetni koga djela? Le~i li ona u sferi umjetnikove svijesti koju on nije u mogunosti kontrolirati ili je pak rezultat svjesnih napora umjetnika? Freud se opredijelio za prvu opciju i motivaciju umjetnika smjeata u domenu nesvjesnog. Ne bi se, meutim, svi slo~ili s ovom opcijom, a osobito Edgar Allan Poe koji u Filozofiji kompozicije daje prikaz jednog posve racionalnog umjetni kog stvaranja. Nadrealisti su, oslanjajui se na Freuda, slavodobitno isticali kako umjetni ko djelo mora biti izraz unutarnjega stanja stvaratelja, njegova individualnog revolta, skrivenih ~elja i iracionalne domene svijesti. Umjetni ko je stvaranje za njih  iracionalan proces - onda je naravno i umjetni ko djelo, plod toga umjetni kog stvaranja, isto tako iracionalno, nema nikakvoga racionalnog cilja, smisla i opravdanja. (Plamenac 22) Proces umjetni koga stvaranja nastaje kao produkt nesvjesne motivacije. Freud je to naslutio u samome po etku svoga istra~ivanja snova, a potvrdu je vlastitih teza dao u razmatranju umjetni kog postupka. (Karan 42) Nadrealisti nisu bili prvi koji su se nadovezali na Freudov model umjetni ke motivacije. Hans Richter u knjizi o povijesti dadaizma naslovljenoj Art and Anti-Art navodi da je Freudovo Tuma anje snova, to nije  'nesvjesna misao' koju je Freud otkrio 1900. (Russell 179), bilo krucijalno djelo za oblikovanje dadaisti ke poetike. Stvaranje umjetni koga djela od tada postaje igra nesvjesnog i podsvjesnog koja je u dadaizmu joa uvijek bila zanemarena, ali je zato u nadrealisti kim djelima postala temeljnim poeti kim postulatom. Nadrealisti su, za razliku od dadaista, odbili prihvatiti koncept slu aja kao glavni faktor u nastanku umjetni koga djela. Kada Tristan Tzara piae glasoviti recept za dadaisti ku pjesmu, razvidno je da tu slu aj biva temeljenim postulatom. Breton i njegovi istomialjenici nikada se s tim nisu slo~ili. Oni su u psihi kom automatizmu vidjeli savraenu mogunost za upoznavanje naae psihe, za otkrivanje simbola kojima se slu~i, kao i za upoznavanje mehanizama njezina rada. Koji je bio cilj svega toga? To je trebalo initi niz predradnji koje bi dovele do spoznaje o onomu ato le~i izvan domaaaja ljudske svijesti, da bi se zatim pristupilo interpretaciji te integraciji tih sadr~aja u svjesni ~ivot. Umjetnik u djelo u veoj ili manjoj mjeri projicira svoja psihi ka stanja  naj eae ona nesvjesna  a recipijent ( itatelj, sluaatelj, gledatelj) koji posegne za djelom takoer u njega ugrauje stanja vlastite psihe, isto tako naj eae nesvjesna. Nerijetko se zbog toga dogaa da razli ite osobe do~ive neko djelo na potpuno druga iji na in, pri emu njihov do~ivljaj mo~e u manjoj ili veoj mjeri odstupati od onoga ato je umjetnik kroz djelo pokuaao izraziti. Iracionalno stvara svatko tko nije potpuno ukorijenjen u sebe i nosi, kao odraz duaevne stvarnosti, nesvjesnu duaevnu borbu koja ga ini neodlu nim. Prema nadrealistima  sve ato je iracionalno ujedno je i borbeno, revolucionarno, ali i moralno jer ono potje e iz iskrenog uvjerenja, iz podsvjesne neodreenosti, determiniranosti, jer je iskreno, nenamjerno&  (Plamenac 24) Mo~e se rei kako nadrealisti na dihotomije stvarnost-iluzija te racionalno-iracionalno ne gledaju kruto kao na principijelne, nego tek dijalekti ke suprotnosti. Automatsko pisanje kao model stvaranja Bretonu je bilo vrlo va~no Freudovo otkrie da izmeu rije i i misli postoji meuprostor u kojemu se nalaze odreene ko nice koje pro iauju misao cenzurirajui je, bilo da joj onemoguuju iskazivanje (aktualizaciju), bilo da joj izmjenjuju sadr~aj. Breton je jedne ve eri, kako piae u Manifestu,  odlu io sam kod sebe postii brzi monolog na kojem se subjektov kriti ki duh ne uspijeva zaustaviti te ga stoga ne ometaju preauivanja, pa ima viae mogunosti da bude bli~e izgovorenoj misli. (Breton 219) Automatsko je pisanje postupak u kojemu se nepromijenjena misao direktno preta e u rije i ili slike te biva osloboena bilo kakvoga zastajkivanja ili preina avanja koje redovito do~ivljava svakodnevni govor kojeg govornik prilagoava druatvenim nalozima. Ovakav na in pisanja u velikoj je mjeri sli an Freudovoj metodi slobodnih asocijacija mada se u odreenome smislu i razlikuje. Metoda slobodnih asocijacija u psihoanalizi ima to no odreene okvire i zadatke, dok je automatsko pisanje tek na in da se ato viae nesvjesnog sadr~aja izvu e na povrainu. Takva misao mora biti potpuno slobodna od bilo kakvih posrednika, bilo moralnih bilo estetskih. Upravo je to razlog iz kojega nadrealizam nije u potpunosti uspio u domeni knji~evnosti iako, kako tvrdi Karan, nadrealistima to nije ni bila primarna namjera. (Karan 117) Breton je prvim nadrealisti kim knji~evnim djelom smatrao Les Champs magntiques (1921.) koje su zajedni kim snagama napisali on i Philippe Soupault. Nadrealisti ka se poetika toga djela ogleda u koriatenju sna, hipnoze i automatskoga pisanja. Pokret, meutim, mnogo duguje svojim prethodnicima iz podru ja umjetnosti. Knji~evni su izvori nadrealizma brojni, a najveih dijelom dolaze iz domene 6 : L Popu"V~>`"#H#j#$$&'<''''*++,l./F1b1d11129J999ADAAֳֳַֻֻֻֻֻֻֻ֯ցzֻvַֻhN#= h>Ihlqh>Ih>I0JH*#hhlq5CJOJQJ^JaJ#hh5CJOJQJ^JaJhh>Ih > hlq6hlq5CJOJQJ^JaJ hS\]hlq hlq\]hlqCJ \]aJ hlq6CJ \]aJ hlqCJ aJ -6 8 : J L DF "$p$a$gd-$a$$`a$$a$puvn#~''2D;WDXFX`dj2r4r6rrrzv  & FdgdF$d`a$gdF & FPd^`PgdF$d`a$gdFdgd $da$gdFdgdFAABGGHHHIIKKOOWWWXDXFXZ[J[[^^^_``ab:bXbbbb&f2fppppFqhq2r6r˻쳫ء$hF5CJKHOJQJ\^JaJ hpehlqh >hpehpe0JH*h-h-6h-hFhFhlq5CJOJQJ\hF5CJOJQJ\hpe hN#=0JH*hN#= hlq6hlqhN#=hN#=0JH* hN#=0J.6rrtt^vxv||^}} H֍zZ\Й̝PRųﳑhlqB*phhShFhlq5CJOJQJ\#hFhpe5CJOJQJ^JaJ#hFhlq5CJOJQJ^JaJhF5CJOJQJ\hFjhlq0JUh >Uhpe hlq6hlqhlq5CJOJQJ\2zv|\Rzpr8f~$d`a$gdF $da$gdS$d`a$gdS$ & Fd`a$gdS $da$gdS $da$gdFfrancuske knji~evnosti 19. stoljea. Meu njima valja spomenuti Charlesa Baudelairea zahvaljujui kojem se francuska javnost upoznaje s pri ama Edgara Allana Poea. Breton spominje utjecaj Victora Hugoa i gotskoga romana te djela tzv. akole terora koju ine Horace Walpole, Mrs. Radcliffe, Monk Lewis i Charles Maturin. Nezaobilazan je bio utjecaj Arthura Rimbaulda, Stephana Mallarma te Markiza de Sadea kojega Hassan naziva  nadrealistom prije naaeg vremena. (Hassan 45) De Sadeov je utjecaj postao osobito va~an nakon ato je Gauillaume Apollinaire 1909. godine objavio izbor iz njegovih djela. Meu najva~nije se prethodnike svrstava Isidorea Ducassea ili Comtea de Lautramonta i njegovo djelo Maldororova pjevanja. Ono je za nadrealiste bilo izrazito inspirativno, osobito zbog Lautramontova povezivanja poznatih i obi nih predmeta u nepoznat, neuobi ajen i krajnje nelogi an kontekst kao ato je primjer s kombiniranjem kiaobrana i aivaeg stroja na razrezanom stolu. Ono ato je krasilo veinu navedenih umjetnika druga iji je odnos prema tadaanjim knji~evnim, ali i druatvenim normama obilje~en revoltom i te~njom za njihovim nadvladavanjem. Tradicija sna i potiskivanja u slikarstvu Snovi su od pamtivijeka uzbuivali ljudsku maatu. Njihova je tajnovitost, esto i zbrkanost, neprestano upuivala na tra~enje odgovora i pozivala na interpretaciju. Aristotel je za prou avanje snova zadu~io znanost o duai te je vjerovao kako snovi lije niku mogu dati va~ne podatke o promjenama koje se zbivaju u tijelu sanja a. Artemidor ih je smatrao navjestiteljima buduih dogaaja, a Epikur i njegovi sljedbenici dr~ali su da  snovi i drugi glasovi u grudima imaju zna enje kao zapis o navikama i praksi, kao znakovi tjelesnog stanja ili kao izraz duboke tjeskobe. (Nussbaum 116) Romantizam je takoer dao odreeni doprinos pozitivnoj valorizaciji sna. Fichte tako u snovima vidi uzlet duaevnoga ~ivota na viai stupanj, a Schubert ih do~ivljava kao osloboenje duha od vanjske prirode i okova ulnosti. Premda se slikarstvo nadrealizma nije oslanjalo na neki raniji stil, ono ipak nije proizaalo samo iz sebe. Genezu mu je mogue pratiti joa od kasnoga srednjeg vijeka preko brojnih umjetnika koji su san koristili kao glavno uporiate vlastite inspiracije. esto se po etak nadrealnog u slikarstvu vidi u djelima Hieronymusa Boscha, kojemu su religiozne teme slu~ile kako bi u vlastita djela uveo svijet snova i halucinacija, hibridnih bia sastavljenih od dijelova ljudi, ptica i drugih ~ivotinja. U snovitim pejza~ima ispunjenim nagim tijelima kao da se ita Freudova misao o ispoljavanju potisnutih seksualnih ~elja. Daljnju je kronologiju mogue nastaviti preko Isenheimskog oltara Mathiasa Grnewalda, prikaza alegorijskog trijumfa smrti koji radi Pieter Bruegel, Piranesijevih grafika, prikaza none more Henryja Fselija, a nadrealne se motive mo~e pronai i kod Francisca Goye, Caspara Davida Friedricha, Arnolda Bcklina, Jamesa Ensora, Maxa Klingera, Giorgia de Chirica& Druga se linija utjecaja mo~e pratiti od Leonadra da Vincija do Vassilija Kandinskog. Ona se vezuje uz igru asocijacija i automatizam. Max Ernst opisao je vlastiti eksperiment u kojemu je pokuaao slijediti Da Vincijeve upute u kojima slavni slikar preporu uje  da se nepomi no promatraju mrlje na starim zidovima, pepeo, oblaci, potoci, sve dok se iz njihovog tkiva ne izdvoje bitke, predeli, fantasti ni prizori. (Parino i Breton 118) Kandinski je oko 1910. godine zapo eo s posve novim na inom umjetni kog izra~avanja inaugurirajui apstraktnu umjetnost koja je trebala izra~avati nematerijalnu prirodu onog prikazanog. Namjera je tako nastalih slika bila da se kombinacijom linija i boja promatra u da potpuna sloboda pri ia itavanju moguih zna enja upisanih na platno. Reklo bi se da je to bio Rorschach  test u galerijskome prostoru. Nadrealisti ki je stav, za razliku od Kandinskijeva, bio ipak mnogo viae okrenut ka umjetniku i njegovoj svijesti. Hassan ispravno zaklju uje da  nadrealisti ka revolucija u osnovi po iva na misticizmu podsvijesti (Hassan 71) mada bi se rije  'podsvijest' u citatu mogla zamijeniti rije ju 'nesvjesno'. No podsvijest slu~i samo kao konglomerat nekontroliranih inspiracija. Psihi ki automatizam ima doduae udjela u razradi vizije koja e biti prikazana na platnu premda se sam proces stvaranja joa uvijek ravna prema strogim zakonima artisti kog umijea. Tridesetak godina kasnije nastupa promjena. Kada Jackson Pollock uzima kist ili etku u svoje ruke, svi se zakoni umjetni koga stvaralaatva rasplinjuju pred navalom psihi kog automatizma. Umjetnik u apsolutnoj osloboenosti od ikakvih skrupula upisuje na slikarsko platno polo~eno na pod ateljea istu kontingenciju. 1925. godine u pariakoj galeriji Pierre odr~ana je prva nadrealisti ka izlo~ba. Tom su prilikom svoje radove izlo~ili Jean Arp, Giorgio de Chirico, Max Ernst, Paul Klee, Andr Masson, Joan Mir, Pablo Picasso, Man Ray i Pierre Roy. Nisu svi izlaga i slu~beno pripadali pokretu, ali su nesumnjivo dijelili iste poeti ke stavove. Jedan od pridoalica bio je i De Chirio, slikar koji je tematiziranjem snovitosti i tajanstvenosti na svojim djelima bio viae nego tek nasumce odabran istomialjenik. `toviae, Frantiaek ga navodi kao slikara (uz dadaiste i kubiste) na iju se poetiku nadrealizam direktno nadovezuje. (Frantiaek 19) Svaki objekt prikazan na platnima toga Talijana ima svoje skriveno zna enje povezano s umjetnikovim iskustvom ~ivota. De Chiricu nije bilo va~no, kao Lautraumontu, povezivati poznate i svakodnevne elemente u novi kontekst. Veina predmeta na njegovim djelima egzistenciju izvode iz sna i nesvjesnog. Sli na povezanost osobnog iskustva i repertoara objekata prikazanih na slikarskim platnima obilje~ava i umjetnost Salvadora Dalja. Brojni hermeti ni motivi proizlaze iz umjetnikova djetinjstva, halucinacija i opsesija pa je za njihovu interpretaciju nu~no posegnuti za autobiografskim ativom Tajni ~ivot Salvadora Dalja. Navedeni model nije obilje~avao djela svih nadrealista. Dobar primjer druga ijih nastojanja nudi Ren Magritte, umjetnik koji vlastita umjetni ka polaziata temelji na intelektualnoj komponenti. Magritte pokuaava izmijeniti uobi ajeni odnos recipijenta prema svijetu, a relacije objekt-mialjenje, objekt-svijet, svijet-slika te slika-stvarnost podvrgnute su druga ijem tretmanu. Fantasti nost se u njegovim djelima ogleda upravo u nedostatku fantasti nosti. Magrittova djela, kako primjeuje Breton, odiau fantasti nim iako su liaena fantasti noga u korist realnog. (Frantiaek 27) Film  idealan medij za razradu nadrealisti kih ideja Ni na podru ju kinematografije nadrealizam nije mogue gledati kao izoliran fenomen liaen umjetni kih poticaja iz proalosti. `toviae, mo~e se rei kako se nadrealisti ki film izravno nadovezuje na dadaisti ki. Dada je pokuaala parodirati konvencije klasi noga fabularnog filma. To je u praksi zna ilo odbacivanje uobi ajene naracije utemeljene na principu kauzalnosti, ato je u kona nici rezultiralo davanjem primata asocijativnosti i nasumi nosti. Jedan je od najva~nijih filmova koji koristi spomenute filmske obrasce Meu in Rena Clairea (1924.) koji je osmialjen kao kaoti no i ritmi ko nizanje za udnih sekvenci s elementima komedije i kao takav posve je u duhu ostalih Claireovih ostvarenja. Drugi je va~an film dadaisti koga pokreta Mehani ki balet Ferdinanda Lgera iz iste godine. Lgerov film koriatenjem nekih elemenata Freudove psihoanalize pokazuje polagano stremljenje prema nadrealizmu. Zanimljiva je posljednja scena filma u kojoj se ~ena penje stubama, a kadar se naglo prekida prije no ato je zakora ila na najviau stubu. Anti Peterliu nedovraenost te scenske radnje sugerira nedovraen ili vremenski neprikladno dovraen seksualni in. (Peterli 135) Razlika izmeu dadaisti koga i nadrealisti kog filma le~i u injenici ato potonji u mnogo veoj mjeri slijedi filmske konvencije pa se mnogo pa~nje posveuje naraciji, realizmu i karakterizaciji. (Kuenzli 10) Samo godinu dana nakon objavljivanja prvoga manifesta nadrealisti kog pokreta, Jean Goudal objavljuje esej Nadrealizam i kinematografija (1925.). Goudalov tekst ne skriva nadu u buduu proizvodnju vrhunskih ostvarenja do kojih bi nadrealisti ka poeti ka polaziata mogla dovesti na podru ju filmske umjetnosti. Film je zahvaljujui tehnici monta~e, piae Goudal, savraen medij za prikaz metamorfoza, halucinacija, opsesija, ilogi nosti sna i sli no. Ezra i dr. 84) I bio je u pravu. Postoji li bolji i vjerodostojniji na in od onoga filmskog da se prika~e nekoherentnost sna i zbrka ovjekovih misli? Iako se pod nadrealisti kim filmom misli samo na ona filmska ostvarenja nastala u vremenskome razdoblju trajanja pokreta, sli ni se obrasci prote~u filmskim platnima kroz gotovo itavu povijest filma. Bilo bi stoga pogodno napraviti razliku izmeu pojmova nadrealisti ko i nadrealno. Nadrealisti ko se pri tome odnosi na specifi ne umjetni ke karakteristike nadrealisti kih filmova, odnosno filmova koji su usko vezani uz umjetnike koji su djelovali u sklopu nadrealisti koga pokreta. Nadrealno bi obuhvaalo airi pojam i predstavljalo bi svako uplitanje nadrealih faktora u filmovima iz svih razdoblja filmske povijesti, pa tako i iz nadrealisti kih ostvarenja. 'Nadralisti ko' i 'nadrealno' stoga su zamjenjivi pojmovi jedino kada se govori o nadrealnome u djelima nadrealisti kog pokreta. U svim se ostalim slu ajevima predla~e upotreba pojma 'nadrealno'. Sli no bi se razlikovanje moglo primijeniti i na podru ju knji~evnosti, ali i likovnih umjetnosti. Nadrealiste je fascinirala mogunost filma  da uspostavlja oniri ke asocijacije slika . (Gregor i Patalas 93) Meu njihovim omiljenim filmovima nalaze se popularni serijali poput Fantmas, Les Vampires, Les Mystres de New York premda njihov interes nije mimoilazio ni filmove Charliea Chaplina, Macka Sennetta, Bustera Keatona, Louisa Delluca, Marcela L'Herbiera ili Jeana Epsteina. (Kuenzli 8) Iz nadrealisti kog su kruga potekli brojni filmski scenariji, no realizirana ih je tek nekolicina ato djelomi no proizlazi iz kompleksnosti prevoenja scenarija u filmski medij. Naime, lanovi nadrealisti koga pokreta primarno su bili pisci i slikari, a ne filmaai. (Kuenzli 9) Rudolf Kuenzli od realiziranih filmskih scenarija spominje Morsku zvijezdu (Robert Desnos), Morsku akoljku i sveenika (Antoine Artaud) te dva filma apanjolskoga dvojca Salvadora Dalja i Luisa Buuela, Andaluzijskoga psa i Zlatno doba. Andaluzijski pas (1928.) izdvaja se kao jedan od vrhunaca nadrealizma u filmskoj umjetnosti. Peterli kao glavnu karakteristiku filma navodi utemeljenost prikaza na modelu struje svijesti liaene uobi ajene kronologije, a dodatnu za udnost donose brojni isprekidani dogaaji i mahnito premjeatanje kadrova. (Peterli 136) Dojmu fantasti nosti doprinose i neobi ne kombinacije realisti kih snimki, povezivanje realnih predmeta odrijeaeno svake logi ke utemeljenosti na tragu Lautramonta  knjige se pretvaraju u piatolje, na u~adi vise sveenici i bundeve, a na dva klavira u interijeru le~e uginuli magarci. Navedeni su motivi esto tuma eni kao prepreke koje stoje na putu mladia koji ~udi za svojom djevojkom, a predstavljaju njegovo sjeanje na razdoblje djetinjstva i obrazovanja. Zahvaljujui nadrealnim kvalitetama koje svoje ishodiate najveim dijelom duguju Freudovoj misli, gledatelj se nakon filma mo~e osjeati kao poslije buenja iz sna ispunjenog tjeskobom. Zaklju ak Nadrealisti ki pokret predstavlja va~no poglavlje umjetni ke povijesti 20. stoljea. Kada se govori o njegovim izvoriatima, potrebno je uo iti kako poticaji za oblikovanje nadrealisti ke poetike ne dolaze samo iz podru ja umjetnosti. Najva~nije neumjetni ko podru je koje je bilo bitan faktor u oblikovanju nadrealizma kao umjeti kog pokreta bila je psihologija. Utemeljitelj pokreta, Andr Breton, u istra~ivanjima i djelima Sigmunda Freuda nalazio je mnoatvo vrlo inspirativnoga materijala koji mu je poslu~io u oblikovanju glavnih smjernica nadrealizma. Je li nadrealizam proizaaao iz psihoanalize? Na pitanje postavljeno u naslovu ne mo~e se odgovoriti ni krajnje potvrdno, ni krajnje nije no. Kada bi se prihvatila prva opcija, zanemarila bi se va~nost umjetni ke tradicije, ali i novih umjetni kih htijenja (prvenstveno dadaizma) koji su dobrim dijelom odredili poeti ke smjernice pokreta. Ako bi se primat dao drugoj mogunosti, velikim bi dijelom ostale neshvatljive umjetni ke te~nje nadrealista, odnosno bilo bi gotovo nemogue odrediti ato ti umjetnici svojim djelima pokuaavaju rei. Za potpunije razumijevanje nadrealizma potrebno je stei uvid u umjetni ko podru je na koje se Breton poziva ve u prvome manifestu novoga pokreta. S druge strane, va~no je razmotriti intelektualnu ovisnost Bretona o Freudu budui da nadrealisti ka djela najveim dijelom pokuaavaju primjeniti rezultate Freudove psihoanaliti ke metode. Na prethodnim se stranicama stoga pratilo obje ishodiane linije  umjetni ku i neumjetni ku  kako bi se pru~ila ato potpunija slika o ovome va~nom dijelu umjetni ke povijesti proaloga stoljea. Literatura Breton, Andr, Tri manifesta nadrealizmu. Kruaevac: Bagdala, 1979. De Michelli, Michelle, Umjetni ke avangarde XX. stoljea, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. Ezra, Elizabeth (ed.), European Cinema. New York: Oxford Univerity Press, 2004. Freud, Sigmund, Tuma enje snova, Novi Sad: Matica srpska, 1981. Gaunt, William, The surrealistes. London: Thames and Hudson, 1972. Gregor, Ulrih; Patalas, Eno [Gregor, Urlich; Patalas, Enno], Istorija filmske umetnosti. I. deo: Nemi film, 1985-1929. Beograd: Institut za film, 1977. Hassan, Ihab, Komadanje Orfeja. Zagreb: Globus, 1992. Karan, Milenko, Psihoanaliza i nadrealizam, Nikai: Univerzitetska rije , 1989. Kuenzli, Rudolf (ed.), Dada and Surrealist Film. Cambridge (Mass.)  London: The MIT Press, 1996. Nussbaum, Martha, Kralj Edip i anti ko nesvjesno, Tvra, 1-2, 2001. Parino, Andr; Breton, Andr, O nadrealizmu. Razgovori na radiju [1913-1952]. Beograd: Slu~beni glasnik, 2010. Peterli, Ante, Povijest filma: rano i klasi no razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2008. Plamenac, }arko, Psihoanaliza i nadrealizam, Zagreb: Kultura, 1938. Read, Herbert, Umjetnost danas. Zagreb: Mladost, 1957. Russell, John, The meaning of modern art. Thames & Hudson, London, 1985. `mejkal, Frantiaek, Surrealist Drawings. London: Octopus Book Limited, 1974.  Hugo je cijeloga ~ivota radio brojne crte~e od kojih su mnogi bili direktno inspirirani snovima.  Ni ovdje se popis prethodnika ne zavraava, a najbolju potvrdu za to se mo~e nai kod Bretona:  A moj vlastiti pravac, uostalom vrlo krivudav, ide preko Heraklita, Abelarda, Eckharta, Retza, Rousseaua, Swifta, Sadea, Lewisa, Arnima, Lautramonta, Engelsa, Jarryja i mnogih drugih? Ja sam sebi izradio iz toga sistem koordinata za vlastitu upotrebu, koji zadovoljava moje li no iskustvo i uklju uje nekoliko sutraanjih aansi. (Masli 225)     PAGE  5 PAGE 1 x<tnpr<Zv6J @,d|"@dB^`hl "$&8<2dfx Zhv h >hlq hk\hkhFhlqKH hFhlqhF hlq6hpehlq hpe0JH* hpe0JK~"&:<j @L $d`a$$d`a$gd- $d^a$$dha$ $$dha$ $da$gdk $dha$gdk $da$gdFZj *H\zF\|<zv2\$N^`b&(*XʸhS h0Jjh0JUjhX2UhX2hpehFjhlq0JU hlq0Jh>Ihv hlq6 h-6h-hlqCLx:0^&h]hgd "&`#$gd3 h\d^h`\ $d^a$ $d`a$hX2hShh0JmHnHu h0Jjh0JUhlqh4  $d`a$"h]h"h]hgd "&`#$gd3; 001h0:p. A!"#$% ^* 666666666vvvvvvvvv66666686666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHD`D Normal*$CJ_HaJmHsHtHh@h  Heading 1@& & F & F<$OJQJCJ 5KH^JaJ \jj  Heading 2@& & F & F<$ OJQJCJ65^JaJ]\DA D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List J/J Absatz-StandardschriftartDA`D Default Paragraph FontBOB Footnote CharactersH*6U!6 Hyperlink B*ph>*b1b Heading 1 Char.OJQJCJ mHsH5KH^JaJ _HtH\.)@A. Page NumberDOQD results_summary inline@& a@ Footnote ReferenceH*@/q@ Endnote CharactersH*B/B WW-Endnote Characters>* > Endnote ReferenceH*NN Heading x$OJQJCJPJ^JaJ6B6 Body Text x(/( List^JH"H Caption xx $CJ6^JaJ].. Index $^J>@> Footnote TextCJaJ&& TOC 1 22 TOC 2!^]`4 @"4 &0Footer " 9r H2H Balloon Text#OJQJCJ^JaJ8B8 Frame contents$6R6 )0Header% z& $:a: "S0 Footer Char CJaJtHP rP (- No Spacing' CJOJQJ_HaJmH sH tH V/V '-No Spacing Char CJOJQJ_HaJmH sH tH :: %-0 Header Char CJaJtHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ?>FAwd!ww  ,,,/A6rZ@CDpzv~LABE %'/!!@  @H 0(  0(  6 3 / _Toc199601797 _Toc199388637jjwjjwHanq "+P]ow   ! #  5 ? J W    #+.  36HIUVg qw * "'6<J-2-0.7!8:LQWY8?8>8;:<qr}EHE I A!M!!!!!Y"_"q"~":#;#G#H###d$g$:%;%G%R%p&y&p's'p(z(\)])n)v)))))**++W+X+,,,,- --"----- ..l.p.}..........0000112 22233445!55555556+66666#7&777#8-8888888/989/:2:/;3;;;;;%<)<:<<<9=>===========>>>>?>C>U>\>a>g>m>s>B?E?P?T???3@?@G@I@a@d@FAMAaAcAAB#B$BaBnBaCdCGDMD^D_DlDyDDDMETEoEsE\FgFoFtFoGsGGGoHuHI%I JJJJJJ"K(K"L&L?MHMKMQM-N1N-O1OOO-P1P-Q1QRR2R3RARHR!S"S;S>S;T?TTTTT;UEU;V>VVVVV-W/WGXKX7Y?YGYMYYYZZ#Z/ZGZNZG[O[[[[[U\_\\\\\\\]%]a]m]G^I^Q^S^a^d^^^o_w____`o`r`oavaobrbbbcccc\cfcrctccccc(d)d1d2d4d6ddd?e@eKeLeeeeeeeeef&f*f,f7f;fKfTffflgmg{gggghhiij jj$jjjkkAlFlllmm]nbnnnoorpsp~ppppppppppppppppqq#q%q*q+qBqKqRqWqbqdqzqqqqqqqqqqqqqqr#r*r4r9r;rsrurrrrrrrrrrrrssss%s3s8sKsMssssssstt2t|Phbn.->I4-\3vlqBSZmXpekOuu@(vv vvv!v)v.v0v=wXXX$@XXX,XBXHXXXbXfXUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Ariali&Liberation SansArial Unicode MS?DejaVu SansS Lohit HindiMS Mincho5. .[`)Tahoma7.@ CalibriA$BCambria Math"hņ v&hd<e=!xr4iuw3QX >2!xxSveu iliate u Zagrebu eXPerience Loinjakovi Oh+'0  4 @ L Xdlt|Sveuilite u Zagrebu eXPerienceNormal Loinjakovi17Microsoft Office Word@pT@=j@9@5:Wd՜.+,0 hp|  <iu Sveuilite u Zagrebu Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FAW1Table";WordDocument=SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q