Pregled bibliografske jedinice broj: 1044420
Procjena pogodnosti s mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj
Procjena pogodnosti s mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, 2019. (izvještaj).
CROSBI ID: 1044420 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena pogodnosti s mjerama uređenja dreniranog
poljoprivrednog zemljišta za primjenu
navodnjavanja u Republici Hrvatskoj
(Assessment of the suitability with the
arrangements for the drainage of agricultural
land for the application of irrigation in the
Republic of Croatia)
Autori
Mustać, Ivan ; Petošić, Dragutin ; Bakić Begić, Helena ; Tomić, Franjo ; Husnjak, Stjepan ; Grgić, Ivo ; Sraka, Mario ; Bubalo Kovačić, Marina ; Tomić Maksan, Marina ; Kranjčec, Filip ; Krevh, Vedran ; Marušić, Josip ; Stričević, Ivo
Izvornik
Procjena pogodnosti s mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj
Godina
2019
Ključne riječi
poljoprivreda ; navodnjavanje ; drenirano zemljište ; procjena
(agriculture ; irrigation ; drained land ; assessment)
Sažetak
Značajan poticaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti kroz bolju učinkovitost dreniranog poljoprivrednog zemljišta, čija ukupna površina prema dodatnim istraživanjima koja su provedena u ovom Projektu – studiji iznosi 166.541, 5 ha. Posebice je to važno s aspekta boljeg korištenja dreniranog zemljišta za potrebe navodnjavanja. Težište u ovoj Studiji-Projektu je na procjeni pogodnosti i mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta, odnosno potrebnoj revitalizaciji sustava odvodnje za primjenu (potrebu) navodnjavanja u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, literaturni izvori o pogodnosti dreniranog poljoprivrednog zemljišta za potrebe navodnjavanja se od lokacije do lokacije dosta razlikuju, tako da je na osnovu istih teško utvrditi pravo stanje na široj razini županije, a posebice RH. Prema osnovnoj pedološkoj karti RH (OPK, 1:50.000) na prostoru koje obuhvaća drenirano poljoprivredno zemljište (DPZ) izdvojeno je ukupno oko 95 kartiranih jedinica, koje su izvorno pripadale u red (klasu) hidromorfnih i/ili semihidromorfnih tala. Treba svakako naglasiti da su ova tla prije izvođenja hidromelioracijskih sustava u pogledu gospodarenja imala ozbiljnih ograničenja, pri čemu je osnovni limitirajući faktor predstavljala prekomjerna vlažnost tla, kao posljedica kraće i/ili duže prisutnosti zadržavanja površinskih i/ili podzemnih voda. Zbog određenih propusta u predloženim koncepcijskim rješenjima kao i tijekom samog izvođenja projektiranih sustava detaljne odvodnje, na znatnom dijelu hidromelioriranog poljoprivrednog zemljišta, posebice u domeni „teških“ tala nije na zadovoljavajući način riješen njihov temeljni problem, odnosno suvišna vlažnost. Kao posljedica navedenih propusta u postmeliorativnoj fazi gospodarenja na znatnom dijelu ovih tala (zemljišta) i dalje je prisutno otežano i nedohodovno gospodarenje, koje je posebice izraženo tijekom humidnih godina. Temeljem navedenog, a uvažavajući i osnovna ograničenja (faktore) dreniranih tala (zemljišta) po pitanju njihovih osnovnih fizikalno- hidrauličkih i kemijskih obilježja kao i stanja funkcionalnosti izvedenih sustava detaljne i osnovne odvodnje, postavlja se ozbiljno pitanje koliko su ova tla i u kojoj mjeri pogodna za primjenu navodnjavanja u RH. Zato držimo opravdanim izradu ove Studije- Projekta s temeljnim ciljem adekvatne procjene pogodnosti s potrebnim mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Vedran Krevh
(autor)
Franjo Tomić
(autor)
Ivo Grgić
(autor)
Stjepan Husnjak
(autor)
Helena Bakić Begić
(autor)
Marina Tomić Maksan
(autor)
Dragutin Petošić
(autor)
Mario Sraka
(autor)
Ivan Mustać
(autor)
Marina Bubalo Kovačić
(autor)
Josip Marušić
(autor)
Ivo Stričević
(autor)