Pregled bibliografske jedinice broj: 1044147
Rodni aspekti motivacije za učenje
Rodni aspekti motivacije za učenje // Kompetencija učiti kako učiti: teorijske osnove i istraživanja u hrvatskom kontekstu / Vizek Vidović, Vlasta ; Marušić, Iris (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2019. str. 169-199
CROSBI ID: 1044147 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rodni aspekti motivacije za učenje
(Gender aspects of motivation to learn)
Autori
Jugović, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kompetencija učiti kako učiti: teorijske osnove i istraživanja u hrvatskom kontekstu
Urednik/ci
Vizek Vidović, Vlasta ; Marušić, Iris
Izdavač
Institut za društvena istraživanja
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
169-199
ISBN
978-953-6218-83-7
Ključne riječi
motivacija za učenje ; rodne uloge ; teorija očekivanja i vrijednosti ; kompetencije učiti kako učiti ; motivacija za matematiku ; motivacija za hrvatski jezik
(motivation to learn ; gender roles ; expectancy-value theory ; competence learning to learn ; motivation for mathematics ; motivation for Croatian language)
Sažetak
Suvremena obrazovna istraživanja i međunarodna ispitivanja procjena znanja i vještina ukazuju na rodnu neravnotežu u učeničkim obrazovnim postignućima, odabirima i motivaciji. U ovom poglavlju problematizira se rodna perspektiva akademske motivacije i obrazovnog uspjeha te pruža pregled suvremenih empirijskih istraživanja o rodnoj dimenziji akademske motivacije u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća. Osim toga, u poglavlju se predstavlja recentno istraživanje o motivaciji za matematiku i hrvatski jezik provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih maturanata/tica (N=2106) kroz prizmu teorije očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika/ca (1983). Ciljevi istraživanja bili su ispitati: 1) Kako se učenici/e grupiraju u klastere s obzirom na motivaciju za matematiku i hrvatski jezik? te 2) Razlikuju li se dobiveni klasteri u rodnoj raspodjeli učenika/ca po klasterima te u rodnim ulogama (maskulinosti i femininosti)? Rezultati klaster analize pokazali su da se učenici/e grupiraju u sljedećih pet klastera: 1. klaster nazvan „vrlo motivirani za oba predmeta“ (17, 2%), 2. klaster nazvan „osrednje motivirani za oba predmeta“ (25, 7%), 3. klaster „slabo motivirani za oba predmeta“ (21, 6%), 4. klaster „pretežno motivirani za matematiku“ (13, 3%), te 5. klaster kojeg čine „pretežno motivirani za hrvatski jezik“ (22, 3%). Analize rodne dimenzije pokazale su da broj djevojaka i mladića statistički značajno varira s obzirom na pripadnost klasteru te da se klasteri međusobno razlikuju u izraženosti femininosti i maskulinosti. Na temelju rezultata predstavljenog istraživanja te pregleda spoznaja domaćih istraživanja, ponuđene su preporuke za obrazovnu praksu i razvijanje kompetencije učiti kako učiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-09.01/404 - Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija (Baranović, Branislava, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Ivana Pikić Jugović
(autor)